54.224.230.51 US
 

"Da se riješi suparnika iz HDZ-a, Sanader podmićivao, zastrašivao i trpao u zatvor"

Piše:
petak, 23.11.2007. 10:22
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

MEĐUNARODNI institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, koji redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu, objavio je analizu povodom šestih po redu parlamentarnih izbora koji Hrvatsku čekaju za dva dana.

Nakon potankog objašnjenja na koji način funkcioniraju izbori u Hrvatskoj, Institut pojašnjava kako je aktualna vlada, izabrana 2003. godine, Hrvatska demokratska zajednica, koju nazivaju političkim nasljednikom pokojnog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Za Ivu Sanadera, predsjednika stranke, pišu kako nije uspio pretvoriti HDZ u modernu konzervativnu političku stranku. Nadalje pišu kako su, u mnogim aspektima, aktivnosti stranke utemeljene na antikomunističkim načelima, još uvijek opterećenima prošlosti. Antikomunistički stav nerijetko počiva na simpatijama prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), "fašističkoj tvorevini utemeljenoj pod okriljem Njemačke i Italije za vrijeme Drugog svjetskog rata".

U analizi se politička scena u Hrvatskoj naziva polariziranom, a njome, kako stoji u nastavku, dominira HDZ i SDP - koji predstavljaju dvije glavne komponente političke kampanje. Ta se polarizacija, kako stoji u analizi, pretvorila u osobno rivalstvo između Ive Sanadera i Zorana Milanovića.

Mesić respektiran, Tuđman kontroverzan

U analizi se spominje i predsjednik Stjepan Mesić, kao osoba koja je svojim aktivnostima značajno pridonijela "zacjeljivanju" hrvatske političke scene nakon smrti prvom hrvatskog predsjednika, Franje Tuđmana, kojega se u analizi pak opisuje kao "kontroverznog".

Kao prilog tom opisu spominje se i njegova izjava kada je, naglašavajući svoj patriotizam, svojevremeno kazao da je ponosan što ni on ni njegova supruga nisu Židovi ili Srbi. Mesića se, pak, naziva respektiranim političarom u regiji i istinskim predsjednikom svih građana Republike Hrvatske. Spominje se i njegov "sjajan doprinos stabilizaciji situacije Bosne i Hercegovine u regiji".

Birači žele promjene

Istraživanja su, kaže analiza, pokazala da su birači itekako motivirani i žele promjene. To pogoduje SDP-u, koji je pokazao malenu prednost spram HDZ-a u dosadašnjim istraživanjima. Hrvatska narodna stranka (HNS), čiji je prijašnji član bio predsjednik Stjepan Mesić, dobila je na popularnosti i trenutno je, podsjeća se u analizi, na trećem mjestu prema najnovijim istraživanjima javnog mnijenja. Nova vlada će ovisiti o koaliciji pa je zbog toga, kako se također spominje u analizi, predizborje obilježeno pokušajima da se mobiliziraju birači i privuku budući koalicijski partneri. Nepristrani birači, spominje analiza, uglavnom su za SDP.

Nadalje se spominje kako su opozicijske stranke uspjele motivirati nepristrane birače da izađu na izbore te da su uspjeli stvoriti atmosferu koja će potaknuti na promjene.

HDZ nije na dobitku zbog potpore Crkve i nogometaša

"HDZ nije na dobitku zbog potpore Crkve i nogometaša. Vjeronauk u školama, raspela u uredima, blagoslivljanja javnih ulaganja itd., legitimno izazivaju sumnje u separaciji Crkve i države. Sekularizam moderne Hrvatske ugrožen je dominantnim položajem Rimokatoličke crkve nad drugim vjerskim zajednicama", spominje se u analizi, uz dodatak da je kardinal Josip Bozanić uputio građane kako da glasuju na nadolazećim izborima, savjetujući da ne glasuju za ljevicu.

Spominje se i kako Sanaderovom izbornom listom dominiraju neka "stara imena" poput Šeksa, Jarnjaka, Hebranga, Kosorice, Kalmete, Marine Matulović - Dropulić i tako dalje, "koji su očito dosadili hrvatskoj javnosti".

Dijaspora će, stoji u zaključku, glasovati za HDZ, "budući da Sanader i ostali lideri HDZ-a vjeruju da su dobili izbore  u trenutku kada je Milanović odustao od dijaspore, odnosno SDP-ove liste koju bi predvodili zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i njihov premijerski kandidat Ljubo Jurčić, obojica rođeni u Bosni i Hercegovini".

Milanović odustao od dijaspore da bi vrbovao građane Hrvatske

Milanović je, spominju u analizi, odlučio odustati od dijaspore kako bi osvojio simpatije građana, bombardirajući birače sloganima koji ima govore da bi Hrvati koji žive Hrvatskoj trebali odlučivati o njezinoj, odnosno svojoj sudbini.

Sanader se, s druge strane, koristi "sofisticiranim, tuđmanovskim metodama". Svoje je najbliže suradnike i članove stranke, piše u analizi, zastrašio i time učvrstio svoj položaj i riješio se potencijalnih suparnika iz svoje vlastite stranke, zastrašujući ih i podmićujući, dok su neki od njih čak završili i u zatvoru, piše u analizi.

Ako Sanader izgubi izbore, Milanović će vjerojatno početi kopati duboko u komercijalnu, materijalnu i financijsku prošlost HDZ-ovog vođe, stoji u analizi.

Hrvatski javni dug trenutno iznosi 35 milijardi eura, podsjećaju, no Hrvatskoj, kako stoji u nastavku, ipak ne prijeti financijska kriza, bar ne sljedećih nekoliko godina - sve dok regularno plaća zajmove te se oslanja na tri glavna izvora za pokrivanje deficita: turizam, ulaganje Hrvata koji žive u inozemstvu i prodaju nekretnina. U analizi se spominje i kako ekonomisti upozoravaju na "ranjivost" turističkog sektora na kojega bi negativno mogli utjecati klimatske i političke okolnosti, uključujući i nazočnost terorizma u regiji.

HDZ u jurišu na glasove umirovljenika

Tijekom posljednjeg tjedna predizborne kampanje oko 463 tisuće umirovljenika kojima treba biti vraćen mirovinski dug, počeli su dobivati novu ratu duga. Gotovo svaki drugi umirovljenik u državi primit će svoju kompenzaciju - i to nekoliko dana prije izbora. Nešto manje od dvije milijarde kuna za isplatu umirovljenicima, Vlada je osigurala prodajom dionica Hrvatskog Telekoma (T-HT).

Uoči večeri izbora, spominje se također u analizi, nova rata duga bit će isplaćena najvećem broju umirovljenika dosada - njih 320 tisuća, a koji su se opredijelili za "brzi" model isplate, odnosno isplatu polovice mirovinskog duga, koja im je obećana biti isplaćena u posljednjoj četvrtini ove godine.

Sanader na Milanovićeve napade odgovara lukavo - ignorirajući ga

Premijer Ivo Sanader odgovorio je na Milanoviće napade na svoju osobu na najbolji i najlukaviji mogući način - ignorirajući ga, spominje se u analizi. Unatoč Milanovićevom ustrajanju, neće biti televizijskog sučeljavanja između dvojice oponenata. To će, stoji u analizi, najviše naštetiti Sanaderu, s obzirom da se javnost pita zašto premijer izbjegava sučeljavanje s Milanovićem, ako već nema što za skrivati.

Koliko premijeru znači glas Angele Merkel?

Njemačka kancelarka Angela Merkel i luksemburški premijer Jean-Claude Juncker otvoreno su dali potporu Sanaderu putem televizije, točnije u reklamnom sporu HDZ-a. No, tijekom nedavnih predsjedničkih izbora u Sloveniji Angela Merkel izrazila je potporu Alojzu Peterleu, čija se kampanja pokazala kao debakl nakon pobjede njegova suparnika Danila Tuerka. Izbori su prvenstveno stvar hrvatske unutarnje politike, stoji u analizi.

Ostavivši postrance Ljubu Jurčića, Milanović je preuzeo inicijativu tijekom predizborne kampanje i postao najpopularniji političar u Hrvatskoj, pokazuju najnovija istraživanja javnog mnijenja. Ljubo Jurčić, SDP-ov kandidat za premijera, vjeruje da veće plaće, mirovine i zarada mogu biti postignuti jedino povećanjem domaće proizvodnje, a ne prodavanjem nacionalnog vlasništva i povećanjem dugova, što je bila praksa HDZ-a, stoji u analizi.

Institut IFIMES mišljenja je da će svaki glas biti od iznimne važnosti u nadolazećim izborima, s obzirom na izjednačene pozicije SDP-a i HDZ-a. Potpora nekoliko manjih stranaka, kao i osam predstavnika nacionalnih manjina (od čega troje srpskih) mogli bi biti, kako se također napominje, krucijalni.

Na pitanje zašto HDZ ne predstavlja atraktivnog partnera u budućnosti, IFIMES navodi kako sve stranke Sanaderu zamjeraju bahato ponašanje, tvrdeći da on ne poštiva njihove zahtjeve i ponaša se kao "apsolutni vladar u stilu Franje Tuđmana", što ostale stranke distancira od HDZ-a.

Sanader zavarao Bošnjake i Slovence

Kada se domogao moći, Sanader je obećao Bošnjacima i Slovencima reinkorporaciju u Ustav Republike Hrvatske, s obzirom da su oni eliminirani iz preambule Ustava iz 1997., tražeći zauzvrat potporu predstavnika albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske manjine, Šemse Tankovića, podsjećaju u analizi. No, Sanader , stoji u nastavku, nije uspio ispuniti svoje obećanje i na taj je način zavarao bošnjačku i slovensku manjinu koja živi u Hrvatskoj.

Tajni dogovor s Koštunicom?

Aktualni događaji u regiji dokazali su, stoji u analizi, da je "hrvatski premijer stručnjak kada su u pitanju zakulisni utjecaji". Pod njegovim je utjecajem hrvatska vlada zauzela vrlo rezerviran stav spram budućeg neovisnog statusa Kosova i svoje mišljenje izražava samo kada to ne može izbjeći. Nije, međutim, slučajnost, da su odnosi između hrvatske vlade i Kosova zahladili nakon što je Sanader došao na vlast, stoji u analizi.

"Govorimo li mi o tajnom dogovoru sa srbijanskim premijerom Vojislavom Koštunicom koji je Sanaderu obećao da će mu za takav 'principijelan stav' spram Kosova uzvratiti potporom Hrvata u Bosni i Hercegovini u uspostavi trećeg entiteta? U ime Koštunice to obećanje sada provodi Milorad Dodik, aktualni premijer Republike Srpske", stoji u zaključku analize.

R.I.
Foto: Index; Arhiva

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije