Foto: delo.si

ODLUKA suca općinskog suda u Zagrebu da odbije zahtjev odvjetnika Ljubljanske banke o prekidu postupaka protiv te banke zbog tzv. prenesene devizne štednje hrvatskih štediša nekadašnje Ljubljanske banke Zagreb "logičan je nastavak politike kronične nevjerodostojnosti" Hrvatske prema Sloveniji koji pokazuje i sadašnja hrvatska vlada, tvrdi u utorak u oštrom komentaru ljubljansko "Delo".

"U Hrvatskoj i u razdoblju drukčije i bolje vlade od one hadezeovske očito funkcionira politička kontrola koju je u sudstvo uspješno uveo Vladimir Šeks. Čini se da ni premijeru Zoranu Milanoviću taj instrument nije stran. To zapravo i nije iznenađenje ako se zna da je zbog lex Perkovića glatko potrošio uglede u Europskoj uniji", navodi u komentaru na prvoj stranici "Delo".

Vrlo oštre reakcije ministra vanjskih poslova Karla Erjavca i drugih slovenskih dužnosnika izazvala je odluka suca Općinskog suda u Zagrebu Nikole Raguza da ne usvoji zahtjev da se postupak protiv Ljubljanske banke prekine do rješenja pitanja u okviru sukcesije, kako je to po tvrdnjama slovenske strane predviđeno memorandumom iz Mokrica koji su 11. ožujka potpisali premijer Milanović i tadašnji slovenski premijer Janez Janša.

"Šutnja hrvatske vlade i ministarstva vanjskih i europskih poslova povodom povodom tumačenja suca Raguza da memorandum iz Mokrica nije međudržavni ugovor jer nije objavljen u službenom listu niti ga je ratificirao hrvatski Sabor "više je nego rječita", ali "nažalost i očekivana" iako su se od tog stajališta mogli distancirati makar kratkom diplomatskom izjavom kojom bi izrazili "začuđenost" takvom odlukom, navodi vodeći slovenski dnevnik.

"Najnoviji zaplet s memorandumom iz Mokrica logičan je nastavak politike kronične nevjerodostojnosti Hrvatske u odnosima sa Slovenijom, a onaj tko bi tvrdio da je sudac Raguz djelovao samostalno ili čak da je junak koji se ne boji politike bio bi u najmanju ruku naivan", navodi "Delo" u komentaru.

List odnos Hrvatske prema memorandumu iz Mokrica uspoređuje s odnosom hrvatske vlade vezanom na problem europskog uhidbenog naloga u slučaju "lexa Perković".

"Popis papira i dogovora koje je hrvatska vlast parafirala, potpisala ili ratificirala, a poslije toga se pretvarala nevještom, uvažavajući iz dogovora samo ono što ide u njenu korist i više je nego dug. Pri tom ne treba niti nabrajati dogovore s EU-om kruna kojih je bio znameniti lex Perković kojim je bezobrazno pregažena europska legislativa i to samo nekoliko sati pred ulazak Hrvatske u EU", navodi ljubljansko "Delo".