54.158.183.188 US
 

"Jukić"-novi naslov u izabranim Lovrenovićevim djelima

Piše:
srijeda, 30.4.2003. 15:09
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

TREĆE izdanje romana "Putovanje Ivana Frane Jukića", hrvatskog književnika Ivana Lovrenovića (60), pojavilo se iz tiska u nakladi Durieuxa iz Zagreba uz šezdesetu godinu autorova života.

Roman predstavlja drugu knjigu u nizu izabranih djela toga autora, koje će imati osam a možda i deset svezaka, od kojih bi se posljednji trebao pojaviti 2004. Od toga su dva romana, dvije knjige kulturno-povijesnih eseja, jedna knjiga putopisa te tri knjige članaka, reportaža, feljtona i rasprava, kazao je urednik Nenad Popović.

Isti izdavač do sada je tiskao tri naklade knjige "Bosanski Hrvati", dvije naklade "Unutarnje zemlje" dok se roman "Liber memorabilium" pojavio u jednokratnom izdanju.

Lovrenović je postao vrlo čitan; u Bosni i Hercegovini ga se smatra vodećim piscem i čovjekom koji formulira duhovne horizonte suvremene Bosne. Njegova kulturna povijest Bosne u inozemstvu je doživljena kao važan prilog poznavanja naših prilika. Knjige su mu prevođene na njemački, engleski i češki.

Međutim, u Hrvatskoj je njegova recepcija sužena, možda i zbog činjenice da za Lovrenovićeva djela treba poznavati kulturno povijesni kontekst zbivanja, kazao je Popović.

"Jukić" je prvi biografski roman u povijesti BiH, a napisan je o osobi koja je pokrenula prvi književni časopis u povijesti BiH te napravila prvu povijesno-zemljopisnu monografiju o Bosni i Hercegovini. Po "Jukiću" je izvođena radio drama, snimljen film i postavljena kazališna predstava.

Jedini spomenik Jukiću nalazi se u Banjoj Luci u maloj ulici Ivana Frane Jukića-Banjalučanina, podignut 1957. o stogodišnjici smrti, napisao je Lovrenović uz novo izdanje.

Ivan Lovrenović (Zagreb, 18. travnja 1943.) prozaik, esejist, scenarist i urednik, odrastao je u Mrkonjić Gradu ("Varcaru"), a gimnaziju i studij književnosti i etnologije završio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zapošljava se kao nastavnik u Mrkonjić Gradu, kojeg napušta nakon što je zatvoren zbog afere u kojoj je optužen "kao ustaša". Potom cijeli svoj radni vijek radi kao urednik u Sarajevu, osim ratnih izbivanja 1992.-1997.

Posljednjih godina izazvao je brojne polemike o položaju i sudbini Hrvata u BiH tvrdeći da je "bosanska baština veća od svih naših današnjih nacionalizama".

Pišući o pojavi Lovrenovićeve knjige "Bosna, kraj stoljeća", Glas koncila (1996.) zaključuje kako Lovrenović poziva "da se hrvatstvu i hrvatskoj Bosni i Hercegovini nikada ne pristupa kvantitativnim mjerilima otada dotada ili odavde dovde, već kvalitetom tisućljetne povijesti u kojoj je Bosna i Hercegovina hrvatska sva i oduvijek, usprkos (ili baš zato!) tome što je Hrvati dijele s drugim narodima."

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije