54.221.136.62 US
 

"Objava srpskih tajnih dokumenata ne bi bila od prevelikog značaja za presudu"

Piše:
srijeda, 18.4.2007. 03:30
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

NAJPRIJE je američki New York Times objavio da je Srbija uspjela "isposlovati" odluku Haškog suda da dijelove arhive, koji su prikazivali srpsku ulogu u ratu u Bosni, može skriti od očiju javnosti, nakon čege je još veću prašinu podigao glavni tužitelj u suđenju Slobodanu Miloševiću pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), sir Geoffrey Nice, koji je optužio Carlu del Ponte da je s Beogradom napravila nagodbu koja nije imala “nikakvu pravnu osnovu” i koja je poslužila Beogradu “da prikrije dokaze o umiješanosti Jugoslavije u ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od ICTY-a, ali i od vlastite javnosti”. 

O temi spornih dokumenata skrivenih pred očima javnosti, kao i o tome je li Tribunal u procesima koji se vode u Haagu pogodovao Srbiji, u "Kontraplanu" Dubravka Merlića raspravljali su odvjetnik Anto Nobilo, bivša ministrica pravosuđa i predsjednica DC-a Vesna Škare-Ožbolt, predsjednik HHO-a Žarko Puhovski i Markica Rebić, bivši načelnik SIS-a.

Rebić smatra kako Haaški sud ne pokazuje naklonjenost Srbima, te kako u onome što je do sada vezano za isti predočeno javnosti, nema ništa neobično. Smatra kako je Tribunal imao pravne osnove odobriti Srbiji da dio dokumenata iz kolekcije dokumenata VSO-a ostane nedostupan javnosti, no, kaže, problem postoji ukoliko se tvrdnje Geoffreya Nicea, da  je Carla Del Ponte u pismu tadašnjem jugoslavenskom ministru vanjskih poslova Goranu Svilanoviću u svibnju 2003. dala suglasnost za zaštitne mjere dijela iz kolekcije dokumenata VSO-a, a da prethodno nitko iz Tužiteljstva nije pregledao te dokumente, pokažu istinitima.

Rebić također smatra kako u zabrani objave dijela dokumenata pred javnosti Srbija nije štitila samo svoje građane, nego svoje interese. "Srbija je žrtvovala Miloševića, i u tom procesu su ti dokumenti korišteni, no iste je dokumente u ostalim procesima zaštitila, kako ne bi preuzela krivicu za ono za što joj se u tim procesima sudi", kaže Rebić. Žarko Puhovski smatra kako je Bosna i Hercegovina prekasno zatražila sporne dokumente, iako, kaže, ne zna iz kojeg razloga.

Većina se Merlićevih sugovornika, međutim, složila kako objava dokumenata u cijelosti ne bi značila bitan preokret za cijeli proces. "Jedan dokument u tako velikim procesima ne može donijeti bitan preokret", kaže Nobilo, koji smatra da isti dokumenti, da su u cijelosti predočeni javnosti, ne bi promijenili presudu. Vesna Škare-Ožbolt ne slaže se kako objava spornih dokumenata u cijelosti pred javnosti nije važna, ona smatra, naime, kako se značaj istih pokušava minorizirati te smatra kako Hrvatska treba tražiti od Vijeća sigurnosti objavu tajnih srpskih dokumenata.

Nataša Kandić, izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo, snimka čije izjave je puštena tijekom emisije, tvrdi kako Srbija ima još dokaza koje krije od građana. Glasnogovornica Haškog tužiteljstva Olga Kavran, koja je također dala izjavu za potrebe emisije, kaže kako su se mnoge države, uključujući i Hrvatsku, pozivale na Pravilo 54. bis, i to u različitim procesima.

Puhovski: Onaj tko je išao u posjet Tuđmanu nije ni tzaslužio bolje nego da se njegov razgovor snima

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Na izjavu Nobila, koji je u jednom trenutku emisije spomenuo kako je bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman ugrozio one koji bi ga običavali posjećivati, snimajući svaku njihovu riječ, reagirao je Puhovski, kazavši kako "onaj tko je išao u posjet Tuđmanu nije zaslužio ništa bolje, nego da ga se snimi".

Na Nobilovu izjavu kako je svaki razgovor Tuđmana sa bilo kim bio sniman bez njihova znanja, Rebić odgovara kako jeTuđman sve svoje razgovore snimao i arhivirao iz "plemenitih razloga", jer je smatrao da će to dugo vremena ostati tajna pred javnosti, dok je "sljedeći predsjednik to bacio na ulicu".

Nobilo, nadalje, smatra kako je 2000. godine Hrvatska bila izolirana od Haškog suda, budući da su Tuđman i još neki časnici tada obilježeni kao mete pred tim sudom, pa su stoga stvorili neprijeteljski stav prema sudu. Dok, smatra Nobilo, 2002. Mesić nastoji prekinuti tu izolacijsku politiku te nastoji pokazati Sudu kako Hrvatska nema što kriti, te da nije imala zločinačku namjeru.

Na izjavu pravnog stručnjaka Ive Josipovića da ne smatra da Carla Del Ponte favorizira Srbiju, no da to ne znači da su na najbolji način obavljali svoj posao, Rebić je reagirao izjavom da je Josipović ipak "pristojan" prema Carli Del Ponte, dodavši kako je sasvim sigurno da nije pomagala Srbiji, no da je ona bila spremna "udovoljiti svojim nalogodavcima da olakša Srbima".

Nobilo smatra kako su glavni igrači u sjeni Međunarodnog suda pravde zapravo Britanci, jer su oni, kako kaže, na neki način bili nadležni za Balkan. Puhovski, pak, smatra kako Nice izjavom da je proces vođen protiv Miloševića bio politički proces, delegitimira isti, kao što delegitimira i sam sebe, jer je u istome sudjelovao. Škare-Ožbolt smatra kako hrvatska javnost za dokumente ne bi ni saznala, da nije bilo Niceovih optužbi na račun Carle Del Ponte.

Anto Nobilo na kraju emisije dotaknuo se i procesa koji se u Haagu vodi protiv hrvatskih generala te smatra kako se država u iste ne bi trebala miješati: "Državi je u interesu da se utvrdi isitna, ako ta istina pokaže da su generali nevini, mi ćemo biti ponosni, ako se pokaže da su krivi, prema njima se treba odnositi kao prema ratnim zločincima. Prema tome, država u tim procesima treba ostati postrani", zaključuje Nobilo, koji također smatra kako, sudeći prema današnjim kriterijima onoga što se smatra genocidom, "nema šanse" da će Hrvatska u Haagu dokazati da se isti dogodio u Vukovaru.

B.S.
Foto: AFP

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije