54.91.16.95 US
 

"Političarima treba oduzeti sve za što ne mogu dokazati da su pošteno stekli"

Piše: R.J.
četvrtak, 23.1.2014. 16:20
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Screenshot: YouTube

PREMA Indeksu ekonomske slobode za 2014. godinu Hrvatska je ocijenjena represivnom u čak četiri kategorije: sloboda od korupcije, vlasnička prava, radna sloboda i državna potrošnja. Porazna je činjenica da je u svijetu samo osam zemalja ocijenjeno lošije od Hrvatske kada je u pitanju radna sloboda.

Hrvatska se nalazi na 87. mjestu prema Indeksu ekonomske slobode za 2014. godinu kojega zajednički objavljuju Wall Street Journal i The Heritage Foundation. Ocijenjivano je ukupno 178 zemalja. Kada je europska regija u pitanju, Hrvatska se nalazi na 36. mjestu od 43 ocijenjene zemlje.

Prošle je godine Hrvatska bila na 78. mjestu, no ove godine "sloboda" se pogoršala za 0,9 bodova zbog čega je uslijedio pad o devet mjesta. Ocjena ekonomske slobode iznosi 60,4. U odnosu na prošlu godinu došlo je do pogoršanja u kontroli državne potrošnje, fiskalnoj slobodi, monetarnoj slobodi i slobodi poslovanja.

Sloboda ulaganja jedina je ocjena u kojoj je Hrvatska napredovala i u kojoj odudara od zemalja u regiji. Najbolje ocjene ostvarene su i na područjima monetarne slobode i slobode trgovine.

Srdoč: Veliki i neodgovorni državni aparat s korupcijskom privatizacijom pogoduje onima koji su na vlasti

Hrvatska je i dalje ocijenjena represivnom u kategorijama ekonomske slobode koje obuhvaćaju vlasnička prava, slobodu od korupcije, državnu potrošnju i radnu slobodu. S ukupnih 60.4 boda od mogućih 100, Hrvatska je ocijenjena kao “umjereno slobodna ekonomija” svijeta, međutim na samoj granici s “uglavnom neslobodnim ekonomijama” (50-59.9).

U godinu dana, Hrvatska je pala sa 74. mjesta na 87. mjesto u Indeksu ekonomske slobode za 2014.g. u ukupnom svjetskom poretku, od ukupno 178 ocijenjenih zemalja. U regiji Europe, Hrvatska je pala za jedno mjesto, sa 35. na 36. mjesto od ukupno 43 ocjenjene zemlje u regiji Europe.

Ukupna ocjena Hrvatske niža je za 0.9 boda u odnosu na prošlogodišnju, s pogoršanjima u fiskalnoj slobodi (-6.0), radnoj slobodi (-3.0), kontroli državne potrošnje (-2.9), monetarnoj slobodi (-1.9) i slobodi poslovanja (-1.6). Hrvatska zaostaje za drugim ekonomijama u regiji, uključivsi Makedoniju (koja je najbolje ocijenjena u regiji), Albaniju, Bugarsku, Rumunjsku i Crnu Goru, a bolje je ocijenjena od Srbije i Bosne i Hercegovine. Ukupna ocjena Hrvatske ostaje ispod regionalnog prosjeka.

I dok su sve zemlje regije jugoistočne Europe ocijenjene represivnim u kategorijama vlasničkih prava i slobode od korupcije, druge zemlje se takmiče za dobivanje novih ulaganja kroz smanjenje veličine države, smanjenjem poreza i povećanjem svoje regulatorne učinkovitosti. 

Hrvatska ima najlošiju ocjenu radne slobode u istočnoj i jugoistočnoj Europi, što se odražava u visokoj razini nezaposlenosti u Hrvatskoj. Hrvatska sloboda poslovanja je relativno niža u usporedbi sa zemljama u regiji, a u financijskoj slobodi je podjednaka.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Iako je apsolutna ocjena Hrvatske u području fiskalne slobode relativno visoka, Hrvatska zaostaje za zemljama u regiji koje su značajno smanjile poreze na dohodak i dobit poduzeća te imaju puno niži PDV.

Hrvatska visoka ocjena monetarne slobode i trgovinske slobode ne odudara od zemalja u regiji. Sloboda ulaganja je jedina ocjena u kojoj je Hrvatska napredovala i u kojoj odudara od zemalja u regiji a odnosi se prvenstveno na slobodniji ulaz i izlaz kapitala, repatrijaciju dobiti te jednak tretman stranih i domaćih ulagača.

Autori Indeksa ističu da u društvu koje je ekonomski slobodno, moć donošenja odluka o ekonomiji je široko raspršena, a alokacija sredstava za proizvodnju i potrošnju se zasniva na slobodnom i otvorenom takmičenju, tako da svaki pojedinac ili tvrtka ima nepristranu mogućnost uspjeha.

U Hrvatskoj, moć donošenja odluka o ekonomiji je koncentrirana u nekoliko ekonomskih subjekata koij su u državnom vlasništvu ili vrlo usko surađuju s državom. Osim toga, sama država i navedeni subjekti zapošljavaju većinu građana u Hrvatskoj i time ograničavaju političku slobodu, slobodu govora i slobodu medija. Vjerujem da su naši građani postali svjesni da veliki i neodgovorni državni aparat, sa tvrtkama u državnom vlasništvu i korupcijskom privatizacijom pogoduje onima koji su na vlasti, a šteti svim građanima Hrvatske.

U Hrvatskoj, građani nisu ekonomski slobodni i zbog toga nemaju niti političke slobode. 

Hrvatska prije svega treba nezavisno pravosuđe, uz gostujuće suce i tužitelje iz zemalja sa snažnom vlavinom prava koji će bez sadašnjeg političkog utjecaja na pravosuđe moći procesuirati sve slučajeve korupcije koji do danas nisu riješeni. Uz njihovu pomoć, oduzeli bismo imovinu svim političarima i njihovim partnerima u kriminalu koji ne mogu dokazati da su imovinu stekli na legalan nacin (poštujući vladavinu prava) i uplatiti je u riznicu za povrat inozemnog javnog duga. 

Uz temelje nezavisnog pravosuđa i zaštitu privatnih vlasničkih prava, te smanjenjem poreza, smanjenjem državnog aparata i povećanjem slobode rada, Hrvatska bi se u relativno kratkom vremenu mogla pretvoriti u tigra jugoistočne Europe. U takvoj Hrvatskoj bi se građani usudili ulagati, postati poduzetnici, naći zaposlenje kod većeg broja poslodavaca koji bi se takmičili za nove zaposlenike i građani bi dosegli viši životni standard. Vjerujem da bi nova generacija mladih, koja sada želi napustiti Hrvatsku jer ne vidi budućnost u ovakvoj Hrvatskoj, rado ostala u zemlji u takvim, novim prilikama.  

 

Nataša Srdoč
Suosnivačica i Predsjednica
Adriatic institut za javnu politiku.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije