"Primjer Ashley Dupre pokazuje da nisu sve prostitutke prisiljene baviti se tim poslom"
SLUČAJ 22-godišnje Alexandre Ashley Dupre, prostitutke koja je američkog guvernera Eliota Spitzera stajala nekoliko tisuća dolara i ugleda, pokrenula je rasprave o stvarnom položaju prostitutki u SAD-u.
Mediji su njezinu priču opisali kao priču o djevojci koja vodi glamurozan život - odsjeda u najskupljim hotelima na Manhattanu, putuje na egzotične lokacije kako bi zavela moćne muškarce, zarađujući pritom 4 tisuće dolara na noć.
No, realnost je, piše britanski The Star, ipak nešto drugačija. Mnoge prostitutke, ispričala je za list psihijatrica Mary Anne Layden, dolaze iz razorenih domova, beskućnice su i u nekom je razdoblju života većina njih bila zlostavljana. Mnoge od njih, kaže ona, uopće ne zarađuju jer su ovisnice o drogama ili imaju svodnika ili "madame" koji uzimaju polovicu njihove zarade.
"Ideja o 'lijepoj ženi' je jedna velika laž", govori psihijatrica, aludirajući na popularni film u kojemu Julia Roberts glumi prostitutku čija priča završi sretno nakon što se u nju zaljubi imućni Richard Gere. Ni Ashley Alexandra Dupre, 22-godišnjakinja koja je kao "Kristen" pružala seksualne usluge američkom guverneru, ne živi život "lijepe žene". Barem ako je suditi prema njezinom profilu na internet servisu My Space, na kojemu piše o svom teškom životu i neimaštini zbog koje se i okrenula prostituciji.
Prostitucije u SAD ima na nekoliko oblika. Jedan od tih oblika je i onaj u kojemu se djevojke kao beskućnice prostituiraju se iz očaja i potrebe za novcem, a tu su i žene i djeca koje su žrtve trgovinom ljudima. A tu je i prostitucija na nešto višoj razini - skupo plaćene pratilje. Posljednja grupa, koja posjeduje dašak glamura, ona je o kojoj se priča kada je Spitzerov skandal u pitanju.
"Počela me strašiti misao da mi život ovisi o seksu sa strancima"
Bivša prostitutka Norma Hotaling, koja je radila kao escort dama, za list je ispričala kako se cijeli posao "isprva čini glamuroznim". Ona kaže kako je, u trenutku kada se počela baviti tim poslom, imala osjećaj velike moći. Mislila je kako je konačno našla posao s kojim može doći do velike svote novca. "Mogla sam sama odlučivati, nisam morala prihvaćati spojeve koji mi se nisu sviđali. Mislila sam, to je kao da vodim vlastiti biznis, nije li to predivno?", ispričala je.
No, taj osjećaj, kaže, ne potraje dugo. Ona je bila ovisnica o heroinu, bila je bez krova nad glavom, a često su je tukli ili bi bila silovana. Počela ju je strašiti misao na to da joj život ovisi o seksu sa strancima.
90 posto djevojaka koje se bave prostitucijom žele izaći iz tog posla
Melissa Farley, psihologinja koja se posljednjih 14 godina bavi istraživanjem fenomena prostitucije, procjenjuje kako se 80 posto prostitucije odvija iza zatvorenih vrata, uključujući salone za masažu, posebne sobe u striptiz klubovima i hotelske sobe. Farley je razgovarala s 900 prostitutki u 10 zemalja. Kaže kako 90 posto njih želi izaći iz posla.
Eminentni američki ekonomist Steven Levitt tvrdi kako posljednja studija pokazuje da na ulicama Chicaga "operira" oko 4,400 prostitutki tjedno, koje zarađuju oko 25 dolara na sat. Dakle, puno manje nego "elita" u tom poslu, odnosno escort dame. Levitt također kaže i kako je vjerojatnije da će prostitutka u Chicagu spavati s policijskim službenikom nego što će ju isti uhititi zbog posla kojim se bavi. Te prostitutke, kaže on, rijetko koriste zaštitu tijekom seksualnih odnosa.
Veronica Monet, koja je također progovorila za list, jedan je od rijetkih "svijetlih" primjera u cijeloj priči. Ona kaže kako je radila normalan posao, a onda je odlučila postati visoko plaćena prostitutka. Nikada, kaže, nije radila za svodnika, kao ni na ulici. Zarađivala je 15 tisuća dolara za jednu noć.
Samoubojstvo se za većinu prostitutki pokaže kao jedini izlaz
Bilo kako bilo, u prostituciji, slažu se svi navedeni, "nema svijetle budućnosti". Samoubojstvo se za većinu žena koje se bave tim poslom na kraju pokaže kao jedini izlaz.
Dupre, za koju se već neko vrijeme piše kako će zaraditi masnu lovu na skandalu s američkim guvernerom, još nije komentirala svoj posao prostitutke, osim za The New York Times, za kojega je kazala da ne želi da ju ljudi gledaju kao čudovište. Za New York Post je pak nakon afere pozirala gotovo naga.
Na svom blogu Dupre je priznala kako je bila ovisnica o drogi. Postala je, navodi The Star, simbol - i kao žrtva, mlada žena koja se bori s problemom ovisnosti, ali i kao "žena koja prkosi stereotipima". Ona je, kako ipak piše list, primjer kako nisu sve prostitutke prisiljene baviti se tim poslom.
K.C.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati