POTAKNUTI posljednjim prometnim nesrećama koje na hrvatskim cestama i autocestama svakodnevno odnose ljudske živote pri sudaru osobnih i teretnih automobila kontaktirali smo sudskog vještaka za prometne nesreće i vozila Darka Konjevića koji nam je, između ostalog, rekao kako su kod sudara osobnog automobila i teretnog automobila sa ili bez priključnog vozila, šanse za preživljavanje vozača i/ili suvozača i ostalih putnika u osobnom automobilu jako male. Takav oblik prometne nesreće je i nesreća u kakvoj je poginuo Toše Proeski.

Jedan je srpski tabloid nedavno objavio kako je ponovljeno vještačenje na kočionom sustavu Touarega, u kojem je 16. listopada prošle godine u Hrvatskoj poginuo popularni makedonski pjevač Toše Proeski, otkrilo oštećenja za koja se, između ostalog, sumnja da su čak mogla biti i podmetnuta. List je naveo i kako je upravo zbog toga makedonsko ministarstvo unutarnjih poslova zatražilo hitno prebacivanje automobila iz Zagreba u Skopje.

Odvjetnik Georgija Georgievskog, Tošinog prijatelja koji je u trenutku nesreće vozio Touareg, kazao je kako je senzacionalizam u slučaju Toše Proeskog tu još jednom dolašao do izražaja. Prema njegovom mišljenju, upravo je činjenica da je makedonski MUP zatražio prebačaj automobila iz Zagreba u Skopje ostavila dovoljno, pa i previše prostora za razne teorije zavjere i senzacionalističke rasplete tragedije koja je pogodila cijeli Balkan.

Konjević, koji je proveo vještačenje nesreće u kojoj je u 16. listopada 2007. poginuo makedonski pjevač, za Index je rekao kako je u kontaktima s kolegama došao do video snimke televizijskog izvješća o jednoj prometnoj nesreći u Njemačkoj u kojoj je osobno vozilo velikom brzinom podletjelo pod kamion koji se kretao brzinom od oko 80 km/h.

Kako nam je objasnio, snimka predstavlja samo primjer sličnih prometnih nesreća u kojima dolazi do podlijetanja automobila pod teretna ili priključna vozila i u kojima gotovo redovito dolazi do "relativno malih" oštećenja na teretnim i priključnim  vozilima i velikih oštećenja na osobnim automobilima gotovo do neprepoznatljivosti.

Vještak Konjević navodi da u osobnoj arhivi posjeduje podatke o većem broju vještačenih prometnih nesreća takvog tipa iz kojih je izvodio i neke nepublicirane zaključke. Kao primjer prometne nesreće slične onoj Toše Proeskog, Konjević navodi onu koja se dogodila 02. listopada 2007. na auto cesti kod Nove Gradiške pri naletnoj brzini osobnog automobila od oko 40 km/h (fotografija dolje).

Nova konstrukcijska rješenja

Gore navedeni primjeri prometnih nesreća ukazuju na veliki nesrazmjer u oštećenjima vozila koja sudjeluju u takvim prometnim nesrećama, a što se očituje jako malom mogućnošću preživljavanja nesreća u kakvoj je kod Nove Gradiške preminuo Toše Proeski.

"Prije nekoliko godina sam bio u Njemačkoj na poligonu Decra kod Hamburga na seminaru na kojem su se izvodili crash testovi sudara osobnih i teretnih vozila, što ukazuje da je prometno-kriminalistička struka u Europi spoznala opasnost od ovakvih prometnih nesreća", navodi Konjević.

Zbog svega toga proizvođači novijih teretnih vozila sve češće primjenjuju konstruktivno rješenje spuštanja branika teretnih i priključnih vozila na nivo branika osobnih vozila. Konjević pojašnjava kako se to radi zato da zaštita od oštećenja i sustavi sigurnosti vozila budu na istom nivou, a sa ciljem što veće zaštite posebno osoba u osobnim automobilima.

"Priključno vozilo u prometnoj nesreći u kojoj je stradao Toše je imalo stražnji branik na kojem su izvedena dva okomita kraka na kojima se vodoravno nalazi metalni nosač-branik. Taj se poprečni element pri udaru jednostavno savija ili eventualno napravi nekakav otpor kretanju vozila, ali ne sprječava podbijanje pod tovarni sanduk teretnog vozila. Konstruktivno je preslab za takve slučajeve, a nije niti projektiran da bi bio zaštita u takvim nesrećama", objašnjava Konjević.
     
Makedonci mogu na osnovu materijalnih činjenica utvrđenih u tijeku očevida ponovno analizirati dinamiku Tošine nesreće.

Konjević je pojasnio kako se proizvođači posljednjih godina sve više okreću izvođenju "crash testova" u kojima testna vozila udaraju u djelomično plastičnu barijeru, a ne u čvrste objekte poput betonskih prepreka, što je bio slučaj ranijih godina. Takvi se testovi izvode sa ciljem da proizvođači vozila dobiju što kvalitetniji uvid u ono što se događa s njihovim vozilima u što realnijim simulacijama prometnih nesreća.

Upitan o mogućim razlozima zbog kojih je makedonski istražni sudac zatražio prebacivanje olupine Tošinog Touarega u Skopje, Konjević je rekao kako s istima nije upoznat te o njima ne bi želio nagađati. Ipak, ostavio je otvorenom mogućnost da Makedonci žele provjeriti neobrazložene sumnje nekih kako su kočnice Tošinog Touarega u trenutku nesreće bile neispravne. Dodao je kako prilikom pregleda Tošinog Touarega i mjesta prometne nesreće nije bilo apsolutno nikakvih indicija da je automobil bio tehnički neispravan.

"Postoji nekoliko vrsta prometnih vještačenja. Jedno od njih je prometno-tehničko vještačenje dinamike prometne nesreće koju smo mi i proveli. U tijeku očevida su konstatirani svi podaci koji su nama bili potrebiti za zaključenje takvog vještačenja, a na osnovu podudarnosti između oštećenja na Touaregu i priključnom vozilu te u odnosu na tragove koji su bili na cesti. Postoji još vještačenje tehničke ispravnosti vozila, a provodi se ukoliko postoji osnovana sumnja da bi nešto ukazivalo na destabilizaciju vozila ili da bi neka neispravnost uzročno-posljedično mogla biti vezana uz nesreću", kaže Konjević.

"Konačno, postoji i vještačenje stanja zaštitnih sustava u tijeku prometne nesreće. To vještačenje mi uopće ne provodimo, nego jednostavno konstatiramo je li nešto aktivirano ili nije te evidentiramo u kojem se stanju nešto nalazilo (pojasevi, zračni jastuci, indikatori i sl.), ali se funkcionalna analiza uopće ne radi. Za takvo nešto nemamo dovoljno podataka. Osobno sam bio na nekoliko europskih seminara, savjetovanja i simpozija, ali niti na jednom od njih se nije moglo doći do točnih i jednoznačnih podataka kada će u određenom tipu vozila koji zaštitni sustav i koji stupanj zaštitnog sustava biti aktiviran", pojašnjava.

"Prebacivanje Touarega u Makedoniju sigurno nije motivirano željom da se analizira dinamika nesreće"

Navodi da postoje načelni podaci da će se zračni jastuci aktivirati pri naletnim brzinama većim od 25 km/h ako je zapreka čvrsta, pri protusmjernom kretanju vozila zbrojem brzina više od 50 km/h, pri naletu na zapreku pod kutom manjim od +/- 30 stupnjeva u odnosu na uzdužnu os, ali ne i drugi detaljni podaci.

On smatra kako prebacivanje Touarega u Makedoniju sigurno nije motivirano željom da se analizira dinamika nesreće, nego eventualno nekih drugih stanja vozila. Istiće da se vještačenje dinamike prometne nesreće gotovo uvijek provodi samo na osnovu materijalnih činjenica utvrđenih u tijeku očevida.

Trag kočenja Touarega prije sudara u tijeku očevida nije konstatiran

U slučaju nesreće u kojoj je poginuo Toše Proeski u tijeku očevida i naknadnim pregledom mjesta prometne nesreće je utvrđeno kako nije bio vidljiv trag kočenja osobnog automobila prije sudara, dok je nakon sudara postojao izrazito jak trag zanošenja Touarega. Konjević zaključuje kako je taj trag nastao nakon primarnog kontakta odnosno kao posljedica bočne rotacije vozila pri naletu jednog dijela prednje plohe na priključno vozilo.

Vještak Konjević zaključuje da je za osobe u osobnom automobilu sudar sa teretnim i priključnim vozilom izrazito opasan.

Ivan Krpan
Foto: Marija Radošević (Glas Slavonije) / AFP