NA DANAŠNJEM nastavku suđenja Rahimu Ademiju i Mirku Norcu pročitan je iskaz Thomasa Jamesa Calvina koji je za vrijeme operacije Medački džep bio zapovjednik kanadskog bataljuna u sklopu snaga UN-a i koji je pokrenuo priču o sukobu njegovog bataljuna i hrvatskih snaga za vrijeme operacije, a koji je tajno svjedočio prošlog tjedna.

Calvin je u svom iskazu rekao da je prilikom ulaska njegovog bataljuna u područje Medačkog džepa 15.9. na njih zapucano od strane hrvatskih snaga iako su bili u bijelim vozilima UN-a i sa istaknutim zastavama, te su bili primorani braniti se. Ovaj sukob je po Calvinu trajao u razdoblju od 16 sati. Ademi je demantirao ovaj Calvinov navod, upitavši kako je moguće da neki sukob traje šesnaest sati i da nema žrtava niti materijalne štete.

Thomas James Calvin je ispričao da su pretragom terena pripadnici UN-a našli na stotine kirurških rukavica, te je rekao da ne može zamisliti za što bi vojnicima trebao toliki broj rukavica osim za prenošenje leševa koje nisu htjeli da nađe UN.

Bivši časnik UN-a smatra da je na području Medačkog džepa provedeno etničko čišćenje na način da je područje zagađivanjem vode, uništavanjem kuća i ubijanjem životinja napravljeno nemogućim za život. Calvin smatra da je Ademi morao znati za to i da je vrlo vjerojatno upravo on naredio ovakve operacije jer se predstavljao kao zapovjednik operacije.

Calvin je u svom iskazu rekao da nikada nije čuo za Mirka Norca.

"Nema zapovjedne odgovornosti za ubojstva civila u Medačkom džepu"

Na početku današnje rasprave je svjedočio Joseph Holland, časnik UN-a koji je kao pravni stručnjak istraživao ratne zločine u operaciji Medački džep.

Holland je zločine u Medačkom džepu istraživao neposredno nakon akcije, krajem listopada i tijekom studenog 1993. Tijekom boravka na tom terenu njegov tim je bio obaviješten kako je kanadski bataljun pronašao 18 tijela, dok su hrvatske snage predale 51 tijelo. Holland i njegov tim su pokušali utvrditi jesu li ti leševi pripadali civilima ili vojnicima. To im je bilo teško utvrditi, jer su leševi na sebi  imali dijelove civilne  i vojne odjeće, a to im je bio glavni kriterij za utvrđivanje. Naposljetku su ustvrdili da su oko 70 posto leševa činili vojnici.

Holland je u svom svjedočenju kazao da je bilo nekoliko sumnjivih smrti koje bi upućivale na nezakonitosti, poput dviju starica spaljenih u kokošinjcu i ubijene slijepe starice. Rekao je potom kako nije bilo moguće utvrditi individualnu odgovornost te da pri tim sumnjivim ubojstvima civila nije bilo obrasca koji bi upućivao na zapovjednu odgovornost.

Bivši časnik UN-a je napomenuo da svaka civilna žrtva nije ujedno i žrtva ratnog zločina. Spomenuo je da su imali podatke kako su civili bježali zajedno s vojnicima te da je u tom slučaju teško odrediti tko je vojnik ili civil te da je u u takvoj situaciji vrlo teško naći osnove za nečiju konkretnu odgovornost.

Izjavio je kako bi se zapovjedna odgovornost mogla utvrditi da su svi civili primjerice ubijeni na isti način, da su svi bili vezani ili zakopani na istom mjestu.

Za materijalnu štetu u Medačkom džepu postoji zapovjedna odgovornost

Holland je kazao da je drugačija situacija sa  štetom koja je učinjena na tom području jer je svaka kuća  ili uništena ili učinjena nenastanjivom, životinje ubijene ili odvezene, bunari s vodom zagađeni. Po njegovom mišljenju za to postoji zapovjedna odgovornost, ali on nije imao podatke tko je zapovijedao akcijom.

"Za ubijanje životinja i zagađivanje vode nema nikakvih vojnih opravdanje. Zagađenje je bilo naftom ili tijelima mrtvih životinja i nema vojne koristi da se uništi baš svaka kuća. Pojedinci koji su ovo učinili nisu mogli biti identificirani", rekao je Holland.

Po podacima Hollanda uništeno je oko 140 kuća i sve su uništene iznutra, vatrom ili eksplozivom.

Suđenje se nastavlja sutra.

D. Markas
Foto: AFP/RTL