"Zakon o minimalcu je diskriminirajući, pogotovo za radnice"
OPORBENI sabornici su danas upozorili da će predloženi Zakon o minimalnoj plaći diskriminirati radnike u radno intenzivnim industrijskim granama, iako uglavnom odobravaju povećanje minimalne plaće.
"Minimalac za radnice jedina plaća, jer ostatak ne dobivaju na crno"
Riječ je o granama na koje je država zaboravila, u kojima rade uglavnom žene, i to na normu, u smjenama i na zastarjeloj tehnologiji, upozorio je i Goran Beus Richembergh iz HNS-a, dok je prijedlog da se minimalna plaća u tekstilnoj, drvno-prerađivačkoj i kožarsko-obućarskoj industriji u prijelaznom četverogodišnjem razdoblju množi koeficijentom od 0,94 do 0,98 nazvao diskriminacijom.
Radnicama u tim granama minimalac je jedina plaća,dodao je, pošto nisu od onih kojima poslodavci na račune isplaćuju minimalac, a ostatak na crno.
SDP tako i amandmanom traži da razliku do minimalne plaće tim radnicima nadoknađuje država. Željka Antunović iz SDP-a sumnja u najavljeno povećanje udjela minimalne plaće, te je uvjerena kako će minimalac u praksi ostati zabetoniran na 39 posto prosječne plaće, dok će biti problema i s isplatama, a jedino će profitirati država.
Upozorila je i na poslodavce koji svoje radnike ne plaćaju, te napomenula kako u Hrvatskoj ima čak 40 tisuća takvih radnika.
"Rezali su prava radnicima, a sad plaću za njima"
Antunović je i dodala kako je "demagogija kad dojučerašnji sindikalni lideri danas brane vladajuću stranku, koja tvrdi da se od 2100 kuna može lijepo živjeti".
No, javio se i Boris Kunst iz HDZ-a koji je izjavio kako su "veći demagozi oni koji su na vlasti rezali prava radnicima, a sad plaču za njima".
Kunst ujedno i smatra da će za oko 150 tisuća radnika s plaćom nižom od 2500 kuna predloženi zakon značiti i bolji socijalni položaj, naglasivši da je riječ o povećanju minimalne plaće za 300 kuna bruto.
Kazne za neisplaćivanje plaća
Pozitivno je i uvođenje novčanih kazni za one koji ne poštuju Zakon o minimalcu, dodaje Kunst, dok Vlada predlaže kažnjavanje takvih poslodavaca sa 60 do 100, a odgovorne fizičke osobe sa 7 do 10 tisuća kuna. Inače, udio minimalne plaće u prosječnoj nije rastao od 1998. godine.
HSLS i HSU su najavili potporu zakonu, no Ivan Čehok iz HSLS-a smatra kako država mora početi ulagati u tekstilnu industriju, ocijenivši nelogičnim da se viši minimalac propisuje za grane koje država već subvencionira, dok se Silvano Hrelja iz HSU-a zalaže za propisivanje posebnog minimalca za svaki stupanj stručne spreme.
Nije se ni zaobišao slučaj sinjske "Dalmatinke Nove", koji se prikazuje kao školski primjer da je "Hrvatska Eldorado za one koji radnicima ne žele isplaćivati plaće".
A.P.
Foto: Index
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati