54.81.232.54 US
 

"Zločin i patnja koji su se dogodili u Hrvatskoj zaslužuju poštovanje, ali nije bilo genocida"

Piše:
ponedjeljak, 26.5.2008. 14:30
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

RASPRAVA o tužbi Hrvatske protiv Savezne Republike Jugoslavije odnosno njezine pravne sljednice Republike Srbije danas je, devet godina nakon podnošenja tužbe, započela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu.

Srbija je tako danas dobila priliku zanijekati genocid na području Hrvatske, što je i učinila. Srbija osporava nadležnost suda u Haagu za tužbu Hrvatske protiv nje za genocid.

Hrvatska država, naime, tereti svog istočnog susjeda zbog počinjenog genocida tijekom Domovinskog rata, a istjerivanje pravde pokrenula je još 1999. godine.

Predstavnik Srbije pred sudom, Tibor Varadi, kaže kako ICJ nije nadležan za ovu tužbu Hrvatske protiv Srbije iz dva razloga: zato što SRJ u trenutku podnošenja tužbe Hrvatske nije bila potpisnica Statuta ICJ-a, a drugo je to što SRJ, u odsutnosti državnog kontinuiteta, nije imala nikakvih obveza prema Konvenciji o genocidu. Stoga se ona ona na nju, kaže on, ne može ni primjenjivati.

"Zločini koje su činili i Srbi ni na prvi pogled ne predstavljaju zločin genocida"

Objašnjava nadalje da zločini koje su činili i Srbi ni na prvi pogled ne predstavljaju zločin genocida. On kaže kako zločin i patnja koji su se dogodili u Hrvatskoj zaslužuju poštovanje, alida nikada nisu ispunjeni uvjeti za genocid".

Varadi kaže kako u prilog tome ide i činjenica da "pred drugim Haškim sudom - onim za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) - nikad nitko nije osuđen za zločin genocida". "Štoviše, nikad nitko nije ni optužen za genocid", kaže on.

Hrvatska od suda traži da se Srbiju prisili na kažnjavanje svih njenih državljana koji su na prostoru Hrvatske počinili ratne zločine, da se konačno vrate oduzeta kulturna dobra, ali i da se plati ratna odšteta i to prema iznosu kojeg bi utvrdio Sud.

Pa ipak, vijećanje od 26. do 30. svibnja neće biti posvećeno izlaganju dokaza kojim hrvatska država proziva Beograd zbog etničkog čišćenja, pljačke i razaranja nego prigovoru kojim Srbija dovodi u pitanje nadležnost istog suda, kao i prigovoru o opravdanosti same tužbe.

Naime, nadležnost se osporava time što SR Jugoslavija u vrijeme podnošenje tužbe nije bila članica Ujedinjenih naroda, niti potpisnica Konvencije o genocidu, a što su prema međunarodnom pravu nužni preduvjeti nastavka dugo čekane parnice.

Je li ICJ nadležan za hrvatsku tužbu?

Srbija ima šanse izvući se od hrvatske tužbe za genocid, budući da je Međunarodni sud pravde u Haagu već odbio sličnu tužbu Bosne i Hercegovine. Isto tako, Haški sud se ogradio kada je Beograd podnio tužbu protiv NATO-ovih napada 1999. godine, također zbog genocida.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Bilo kako bilo, Hrvatska drži Srbiju odgovornom jer su se iz njenog glavnog grada izravno kontrolirala sve vojne snage, obavještajci, kao i paravojne jedinice koji su djelovali na području istočne i zapadne Slavonije, te sjeverozapadne Dalmacije.

U tužbi nadalje stoji da je velik broj hrvatskih građana s istih područja bio raseljen, ubijen, mučen ili nezakonito pritvoren, dok su njihovi domovi bili uništeni. Nižu se brojke od 20 tisuća mrtvih, 55 tisuća ranjenih, 10 posto uništenih kuća, 590 razorenih gradova i sela, 1800 srušenih spomenika kulture, te 450 oštećenih ili potpuno sravnjenih katoličkih crkava.

Zanimljivo je da se Srbija ujedno brani i time da je najveći dio tih zločina počinjen prije formiranja SR Jugoslavije, dakle prije konca travnja 1992. godine, odnosno u vrijeme postojanja SFRJ čija je, prema srpskom mišljenju, članica bila i sama Hrvatska.

Ig.M.
Foto: AFP
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije