Foto: Davor Pongračić/Cropix

RADNICIMA Dine i Diokija voda je odavno došla do grla. Danas su se zato uputili i pred vrata Banskih dvora. Na prosvjed su se odlučili zbog, kako kažu, protjerivanja turskog investitora Čališkana. Poručuju da stečaj Dine nije opcija. Radnici Diokija traže svojih sedam plaća.

Blokirali promet u centru grada!

Oko 200 nezadovoljnih radnika Dine i Diokija uputilo se, nakon prosvjednog okupljanja na Markovu trgu, na križanje Frankopanske ulice i Ilice, gdje su nakratko blokirali promet. Tramvaji i automobili tim dijelom Zagreba privremeno zbog blokade nisu prolazili već se prometovalo preusmjereno preko Glavnog kolodvora.

Od 12.30 na križanju Frankopanske i Ilice radnici su hodali po pješačkom prijelazu u krug, a interventna policija bi ih tu i tamo uspjela zaustaviti pa bi prošao pokoji tramvaj. Oko 13.30 prosvjednici su se uputili na Trg bana Jelačića pa je promet normaliziran.

Radnike koji prosvjeduju zbog odlaska turskog investitora, neisplate plaća, ali i najave stečaja, u Banskim dvorima nitko nije primio, no predstavnici radnika pozvani su na razgovor u Ministarstvo gospodarstva kod ministra Ivana Vrdoljaka.

"Liniću, uvedi porez na lažna obećanja!"

Na Markovom trgu se zbog odlaska turskog investitora, neisplate plaća, ali i najave stečaja okupilo oko 300 nezadovoljnih radnika Dine i Diokija. Prosvjednici su odbili ući u ograđeni prostor predviđen za prosvjed poručivši da nisu životinje pa da ih se zatvara!

Oboružani transparentima poput "Vratite dostojanstvo radnicima" i "Dosta nam je volontiranja", radnici zagrebačkog Diokija i Dina Petrokemije na Krku, na Markovom trgu su od Vlade tražili isplatu sedam zaostalih plaća i otpremnina za tristotinjak radnika koji su završili na Burzi te isplatu devet neisplaćenih plaća za stotinjak radnika koji su ostali u postrojenjima.

Prosvjednici su također tražili da ih u Banskim dvorima prime premijer Zoran Milanović, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak te ministar financija Slavko Linić od kojeg su ironično zatražili da uvede porez na lažna obećanja jer će se onda "vidjeti tko će najviše platiti".

"Čališkan je protjeran, nije točno da je sam otišao"

U Zagreb stižemo s četiri autobusa, najavio je uoči prosvjeda Media servisu sindikalist iz Dine Predrag Mihaljević. "Nakon protjerivanja zainteresiranog investitora Čališkana, jer nije točno da je sam otišao, i nakon olakih tvrdnji ministra Linića da je Čališkan odustao te da je najizglednija opcija stečaj, radnici Dine i Diokija odlučili su prosvjedovati na Markovom trgu. Pozivamo sve koji su izigrani od Vlade da dođu i podrže nas", kazao je Mihaljević.

Radnicima je nevjerojatna nezainteresiranost za ovu gospodarsku granu. "Dosta nam je cviljenja i njihovih laži. Politika je očito odlučila sahraniti Dinu, a vjerojatno i Dioki. Ponašaju se kao da ih se uopće ne tiče, a naočigled im propada visokoprofitabilna industrijska grana", rekao je Mihaljević. Za radnike stečaj ne dolazi u obzir, kažu.

Podsjetimo, Čališkan se povukao se iz Dine i sa sobom odnio pet milijuna eura državnih jamstava. Ministar financija Slavko Linić rekao je kako je teško očekivati opstanak Petrokemije, a ranije je najavio tužbu pred domaćim pravosuđem. "Ministarstvo financija već je pripremilo tužbu, ne samo za iznos jamstva već i za neisplaćene plaće i štetu koju je pretrpjela jedinica lokalne samouprave", rekao je Linić.

"Dioki je bio jedan od nositelja hrvatskog gospodarstva, koji je proračun punio s 500 milijuna kuna"

Tvrtka Dioki koja je prije nekoliko godina bila jedan od najvećih izvoznika i koji je državni proračun punila s pola milijarde kuna, sada je pred propašću. Njezin dugogodišnji, bivši radnik i osnivač Stožera za obranu Diokija, Bojan Kovačić u razgovoru za Soundset iznio je svoje objašnjenje kako nekad moćna tvrtka može propasti u tako kratkom vremenu.

"Dioki je bio jedan od nositelja hrvatskog gospodarstva, koji je proračun punio s 500 milijuna kuna. Tog novca sada nema. Mi nemamo dokaze, koje će nadam se ponuditi neka buduća istraga, ali da bi se upropastila takva tvrtka, vi taj novac morate jednostavno izvlačiti iz nje, kojekakvim kanalima", kaže Kovačić te najodgovornijim drži sadašnjeg vlasnika Roberta Ježića koji je, kaže, surađivao i s HDZ-ovim i SDP-ovim ljudima.

"U jeku izbornih kampanja, novac se davao i HDZ-u i SDP-u"

"Propast Diokija započela je odlaskom Sanadera i privatizacijom Ine. Dioki se posljednjih godina bavio svime, samo ne Petrokemijom. Informacije koje imamo govore nam da se vjerojatno financirao nogometni klub Rijeka, tu je i riječki Novi list, a doznali smo i da je Dioki imao udjela i u Glasu Slavonije. U jeku izbornih kampanja, novac se davao i HDZ-u i SDP-u", kaže Kovačić koji za propast Diokija odgovornima drži i bivšu te sadašnju Vladu.

"One su dozvolile da ovakva postrojenja dođu u ruke pojedinca, koji kada je došao do svega toga, nije bio ni pod kakvim monitoringom. Time je jedna osoba dobila praktički cijelu industrijsku granu jedne države, a Vlada se odrekla čak i kontrole nad time", izjavio je ogorčeni radnik.

U priču je, prema Kovačiću, bio uključen interes i mađarskog MOL-a, kako je poznato, većinskog vlasnika Ine, koja je, pak, bila poslovni partner Diokija.

"Mi od države nismo dobili niti lipe, niti to tražimo"

Posljednju plaću dobili su u rujnu prošle godine, onu lipanjsku. I tu je sve stalo. Kovačić napominje kako radnici od Vlade ne traže nikakvu milostinju, već samo ono što im pripada.

"Sve plaće koje su dosad isplaćivane, isplaćene su od prodaje našeg zemljišta. Mi od države nismo dobili niti lipe, niti to tražimo. Želimo da nam plaće isplate od prodaje tvrtkine imovine pa ćemo onda na burzu rada", rekao je te pojasnio kako je živio u osmomjesečnom razdoblju bez plaće: "Prodao sam sve što sam imao; dionice HT-a, obiteljsko zlato, u minusu sam do zadnje lipe, pomogla mi je rodbina, i radio sam na crno. To ne skrivam jer sam od nečega morao preživjeti".

"Ne želimo radikalne akcije, ali ako će biti potrebno, nas 60-tak razmišlja i o javnom štrajku glađu na zgradi Uprave"

Kovačić se iskreno nada kako će radnici Diokija na ovom prosvjedu dobiti širu potporu javnosti te da će uz pomoć solidarnih ljudi i radnika iz drugih poduzeća u problemima doći do rješenja za svoje probleme, kako bi i oni u budućnosti mogli pomoći drugima. U protivnom imaju i plan B: "Ne želimo radikalne akcije, ali ako će biti potrebno, nas 60-tak razmišlja i o javnom štrajku glađu na zgradi Uprave, pa makar to digli i na međunarodnu razinu".

Bivši radnik na kraju je postavio sasvim jednostavno i razumno pitanje. "Zašto se ne kazni toga koji ne isplaćuje plaće, zašto mu se ne sjedne na imovinu, zašto ga se ne natjera da smanji svoj vlasnički udio, pa neka kasnije država s njim pregovara", upitao se Bojan Kovačić.