Foto: Hina

OD POČETKA tjedna investitori hlapljivo kupuju dug (državne obveznice) europske periferije u očekivanju da će Europska središnja banka (ECB) u četvrtak lansirati program kvantitativnog olakšanja (QE) za eurozonu usprkos snažnom negodovanju Njemačke, piše Financial Times.

Španjolska je u utorak priredila jednu od najvećih dražbi državnih obveznica u povijesti uz rekordno nisku kamatnu stopu. Interes su pokazali investitori iz svih dijelova svijeta s konačnim brojem narudžbi u blizini 23 milijarde eura. Španjolska je prošle godine za posuđivanje novca na rok od 10 godina plaćala kamate od četiri, a u utorak od samo 1.66 posto. 

Povod za pomamu su očekivanja da će predsjednik ECB-a Mario Draghi u četvrtak krenuti s kvantitativnim olakšanjem koje, između ostalog, podrazumijeva stvaranje novog novca i kupovinu državnih obveznica od privatnih investitora s nadom da će ovi laku zaradu na ovaj ili onaj način vratiti u realnu ekonomiju.

"Izbor trenutka za prodaju španjolskih obveznica i snaga potražnje su izvanredni", komentirao je Philip Brown iz Citigroupa koji je sudjelovao na dražbi. "Investitori očekuju da će najava ECB-a biti pozitivna za obveznice koje izdaju zemlje na periferiji eurozone".

"Modus operandi"

Dok investitori nazdravljaju, političari i bankari diljem Europe izražavaju frustraciju zbog ključnog ustupka kojeg je ECB spreman ponuditi kako bi odobrovoljio protivnike kvantitativnog olakšanja u Njemačkoj.

Prema pisanju Financial Timesa, očekuje se da će ECB odgovoriti na zahtjev kancelarke Merkel da za izdane obveznice odgovaraju nacionalne središnje banke kako se potencijalni gubitci ne bi širili između članica eurozone.

Ostatak zemalja koje koriste euro, baš kao i Međunarodni monetarni fond, ocjenjuju da će takav ustupak umanjiti učinkovitost programa, a bivši član upravnog vijeća ECB-a Athanasios Orphanides tvrdi da bi potez, ukoliko dođe do njega, mogao prekršiti postojeća pravila EU.

"Čini se kao da je u eurozoni prihvaćen modus operandi u kojem se stvari prvo dogovore s Njemačkom, nakon čega ECB ograniči svoje akcije na ono što je najbolje za tu zemlju," rekao je Orphanides za FT. "To je nedosljedno i krši (EU) sporazum".

Podjednaka kritika stiže i iz Italije čija je središnja banka zajedno s ministarstvom financija u posljednjim tjednima upozorila protiv ustupaka koji razvodnjavaju QE.

"Dobro je što ECB kupuje državni  dug ali bi za Draghija bio poraz, a pobjeda za Merkel ukoliko kupovina bude delegirana središnjim bankama svake nacije," ocijenili su Talijani u Il Mattinale, dnevnom biltenu zastupnika desnog centra u donjem domu parlamenta. "To nije mala stvar, to je pitanje europske solidarnosti".

Orphanides, cijenjeni ekonomist koji je služio kao guverner Središnje banke Cipra do svibnja 2012. godine i čija gledišta imaju posebnu težinu jer je njegove savjete tražio američki FED, misli da bi ustupak kakav traži Njemačka potkopao učinkovitost "kvantitativnog olakšanja".

"Izmjena pravila kako bi se izbjegla podjela rizika apsolutno šteti učinkovitosti QE. To nije najbolja politika za eurozonu u cjelini jer ne promiče jedinstvenu monetarnu politiku," rekao je Orphanides, profesor ekonomije na MIT-u, istom sveučilištu na kojem je Draghi završio doktorat.

"Njemačka hegemonija"

Europski ugovori i sporazumi brane pogodovanje bilo kojoj nacionalnoj središnjoj banci, kaže ekonomist i podsjeća da Upravno vijeće ECB-a mora donositi "najbolje moguće odluke za eurozonu u cjelini",  što bi trebalo biti dovoljno da se odbace zahtjevi Njemačke.

ECB u susret sastanku u četvrtak nije želio komentirati "nagađanja o budućim smjernicama". "ECB provodi neovisnu monetarnu politiku, kao što je to uvijek činio, ECB će nastaviti  udovoljavati EU zakonima," piše u odgovoru središnje banke za FT.

Žustroj raspravi o "njemačkoj hegemoniji" u europskoj monetarnoj politici ovog je tjedna doprinio  i irski ministar financija Michael Noonan. "Ako će monetarna politika biti ponovno nacionalizirana, a nacionalne središnje banke postati agenti koji rade po diktatu Frankfurta, ja mislim da će QE biti neučinkovit".

Juriš protiv podijele rizika vodi Jens Weidmann, predsjednik Bundesbanke i gorljiv kritičar kvantitativnog olakšanja. Weidmann je u prosincu prošle godine ponudio argumente prema kojima kupovina državnih obveznica krši europske zakone ukoliko nacionalne središnje banke ne preuzmu odgovornost za potencijalne gubitke. Riječ je o stavu koji ima punu podršku Berlina.

Kvantitativno olakšanje je nekonvencionalna monetarna politika u kojoj središnja banka stvara novi novac elektroničkim putem kako bi kupila  financijske aktive, poput državnih obveznica. Cilj politike je porast potrošnje privatnog sektora u ekonomiji i postizanje ciljane inflacije.