Rebalans državnog proračuna tek u rujnu?

Rebalans državnog proračuna tek u rujnu?

Tekst: B.R.
Foto: Ilustracija

VLADA je ipak odlučila ne kvariti vlastiti godišnji odmor, pa će veliki posao rebalansa državnog proračuna obaviti tek na jesen, u rujnu, umjesto u srpnju, kako se to u javnosti spominjalo proteklih dana.

Prema izjavama neimenovanog Vladinog izvora riječkom Novom listu, na srpanjski rebalans proračuna upućivali su smanjenje povlaštenih mirovina za deset posto, ukidanje niže stope kriznog poreza te promjene u sustavu poreza na dohodak. No promjene će ipak biti ostavljene za jesen, jer će umnogome ovisiti o raspletu situacije u privatizaciji brodogradilišta, odnosno o obvezama koje će nakon toga pasti na državnu blagajnu i moraju već ove godine jednim dijelom biti ugrađene u proračun.

Kako bi se proces privatizacije brodogradilišta mogao protegnuti i do sredine srpnja ili i dulje, Vladini izvori tvrde da je gotovo nemoguće pripremiti rebalans o kojem bi Sabor raspravljao dok traje redovito ljetno zasjedanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Proračunski prhodi su stabilni i dovoljni za pokrivanje tekućih izdataka, tvrdi Vlada

Potrebe za izvanrednom sjednicom Sabora, poput one prošlogodišnje, za sada nema, tvrde u Vladi, pa bi bilo potpuno pogrešno slati poruku o alarmantnom stanju u državnim financijama, a proračunski su prihodi, prema istom izvoru, stabilni i dovoljni za pokrivanje tekućih izdataka, uključujući plaće i mirovine.

No na jesen bi situacija mogla biti vrlo ozbiljna, tvrdi jedan od neimenovanih članova Vlade, posebno ako trošak privatizacije brodogradilišta bude očekivano visok, odnosno ako na državu padne svih 12,5 milijardi kuna kredita za koje je bila jamac. Cijeli iznos neće se morati platiti u ovoj godini, ali Vlada će morati u pregovore s bankama o reprogramu duga ukoliko ne želi već u ovoj godini polovicu tog duga na svojim leđima.

Krediti brodogradilištima utjecat će i na promjenu plana o deficitu koji je u ovoj godini trebao biti 2,5 posto BDP-a, odnosno oko 8,5 milijardi kuna, a i proračunski će minus biti veći od toga. Na njega će, osim kredita u brodogradnji, utjecati i manji porezni prihodi. Država bi mogla izgubiti oko milijardu kuna zbog smanjenja stopa poreza na dohodak i ranijeg ukidanja kriznog poreza. Dio će se nadoknaditi smanjenjem povlaštenih mirovina, ali ukoliko ne bude rezanja božićnica, prijevoza i dara za djecu zaposlenima u javnom sektoru, i ta će računica utjecati na povećanje minusa.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara