54.224.184.251 US
 

Reforme, ICTY i povratak izbjeglica test nove hrvatske vlade

Piše:
petak, 19.12.2003. 06:51
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

NOVOJ hrvatskoj vladi HDZ-a treba dati šansu, a njezin će najvažniji test biti reformska opredijeljenost, prije svega suradnja s Haškim sudom i povratak izbjeglih Srba, rekli su u četvrtak sudionici skupa u Washingtonu.

Hrvatska sekcija radija Glas Amerike organizirala je u četvrtak raspravu o nedavnim hrvatskim parlamentarnim izborima i o očekivanjima od HDZ-a koji se nakon četiri godine vratio na vlast, a u kojoj su sudjelovali uglavnom američki stručnjaci i bivši političari.

Dinamiku smjene na vlasti desnih i lijevih stranaka koje se u tom procesu reformiraju, viđenu u svim tranzicijskim zemljama, skup je ocijenio dobrom za razvitak demokracije u Hrvatskoj.

Robert Hand, savjetnik američkog Helsinškog povjerenstva koje nadzire zaštitu ljudskih prava u okviru OESS-a, ustvrdio je da postoji mali rizik da će se Hrvatska nakon povratka HDZ-a na vlast vratiti u doba "pretjeranog nacionalizma i ograničenih sloboda".

Hrvatski narod ne želi vraćanje u prošlost i ne bi otrpio poništavanje promjena koje su se dogodile, kazao je on.

"Nemamo drugoga izbora nego ohrabriti Sanadera da učini pravu stvar, pružiti mu prigodu, ali također biti oprezni i spremni kritizirati padanje u stare grijehove ili čak usporavanje reformskih napora, ukoliko se to dogodi", rekao je on.

Hand je rekao kako će uklanjanje prepreka povratku izbjeglih Srba i suradnja s Haškim sudom biti dva bitna testa za HDZ-ovu vladu te da nova Vlada mora izručiti generala Antu Gotovinu i ispoštovati eventualne nove optužnice.

Hand je upozorio "neke u Zagrebu" da je pogrešno misliti da američko protivljenje Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) znači da SAD manje podupire Haški sud. Barem neki članovi Kongresa, kao i drugi u američkoj vlasti različito gledaju na ICC i Haški sud i mogu prvi držati problematičnim i istodobno podržavati drugi, rekao je.

Hand je rekao da je američki Kongres pozdravio "demokratske promjene u Hrvatskoj 2000." i podržavao dobre bilateralne odnose koji su se od tada razvili, ali da je želja za ulaskom u EU kao i lijevi uklon SDP-a i nekih njegovih partnera "dovela do toga da je hrvatska vanjska politika gravitirala više prema EU u vrijeme dok su transatlantski odnosi napeti".

On vjeruje da će Kongres sada "pretpostaviti da će HDZ donekle poništiti ovaj trend, u najmanju ruku pokušavajući primarnom cilju integracije u Europu težiti manje na račun odnosa sa SAD-om".

Hand je kazao kako je Sanader vjerojatno ideološki i po načinu mišljenja bliži članovima Kongresa nego SDP-ova vlada u odlasku te da bi zaključenje sporazuma o neizručenju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) sigurno bilo pozdravljeno u Kongresu.

Sudionici skupa upozorili su da nova hrvatska Vlada treba imati uravnotežen odnos prema Sjedinjenim Državama i Europskoj uniji nastojeći izbjeći svrstavanje u njihovom sporu oko Iraka i ICC-a.

"Što god da je rekao Ivo Sanader glede proameričke orijentacije on si ne može dozvoliti da bude shvaćen kao onaj koji izvrgava opasnosti ulazak Hrvatske u EU. Ako to učini pretrpjet će ozbiljne političke posljedice", rekao je Edward Joseph iz instituta Woodrow Wilson.

On je kazao kako Sanader, koji je signalizirao spremnost da potpiše sporazum sa SAD-om o neizručenju Amerikanaca ICC-u, to teško može pomiriti s izručenjem generala Ante Gotovine Haškom sudu koje od njega očekuju svi, uključujući SAD. To bi veoma teško objasnio hrvatskoj javnosti kao i EU koji podržava ICC, pojasnio je on.

Hrvatski veleposlanik u Washingtonu Ivan Grdešić je rekao da nova Vlada mora imati i proamerički i proeuropski stav.

"Mi želimo biti članica EU, ali želimo biti i članica NATO-a i ne trebamo činiti protivnikom ni jednu stranu", kazao je on.

Sudionici su izrazili mišljenje da će odnosi nove Vlade s predsjednikom Stjepanom Mesićem biti ključni.

"Mada postoje ograničenja njegove vlasti, on je simbol koji može osigurati smjer, i rabio je svoju dužnost da bi ohrabrio umjerenost u politici i pomirbu među susjedima", rekao je Hand.

Sudionici rasprave su također ukazali da bi izborna pobjeda HDZ-a možda mogla utjecati da na predstojećim izborima u Srbiji pobijede nacionalistički Radikali ili neka druga radikalna orijentacija.

James OBrien, bivši izaslanik američkog predsjednika za Balkan, je, međutim, ukazao na temeljnu razliku Srbije i Hrvatske s HDZ-om koji prošao kroz "neku vrst reorganizacije".

"Hrvatska koja je izabrala HDZ još uvijek bira da njome konačno upravlja Bruxelles. Srbija može izabrati Radikale i socijaliste i naći se u situaciji da njome upravljaju ljudi koji žive u Den Haagu", rekao je on.

OBrien je naglasio kako će i EU i SAD očekivati od Hrvatske pomoć u usmjeravanju Srbije, koja je na raskrižju, na put prema euroatlantskim integracijama i njihovim vrijednostima.


Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije