HRVATSKA je ostvarila značajan napredak na političkom i gospodarskom području i mogla bi biti primjer u ovoj regiji kao zemlja koja je čvrsto na putu europske integracije, ali joj za lijepu europsku budućnost još preostaje ispuniti obvezu pune suradnje s Haškim sudom, rekao je u četvrtak u Zagrebu povjerenik Europske komisije za proširenje Olli Rehn.

"Hrvatska je ostvarila značajan napredak na političkom i gospodarskom području, što potvrđuje i podatak da je Europsko vijeće početkom godine odlučilo započeti pregovore o punopravnom članstvu u prvom dijelu 2005.", kazao je Rehn novinarima i veleposlanicima zemalja članica EU okupljenima u sjedištu Delegacije EK u Hrvatskoj.

Novi povjerenik konferencijom za novinare završio je posjet Hrvatskoj, tijekom kojeg se sastao sa svim najvišim hrvatskim političkim dužnosnicima.

Prema njegovim riječima, činjenica da je ovaj posjet njegov prvi zadatak u svojstvu povjerenika za proširenje EU pokazuje značenje koje Barrosova komisija pridaje odnosima RH i EU.

"I EU i EK očekuju da bi Hrvatska doista mogla postati primjerom u ovoj regiji kao zemlja koja je čvrsto na putu europske integracije", a sljedeći korak u tom smjeru bit će sastanak Europskog vijeća 7. prosinca na kojem će se govoriti o datumu početka pregovora s Hrvatskom, rekao je Rehn, dodavši kako je sa svim svojim hrvatskim sugovornicima razgovarao o kritičnom pitanju pune suradnje s ICTY-em.

"Jasno je da smo bili razočarani činjenicom da je izviješće glavne tužiteljice bilo negativno, jer od početka ustrajemo na tvrdnji da je puna suradnja nužni preduvjet za napredak na putu do punopravnog članstva", kazao je.

"I premijer (Ivo Sanader) i ministar vanjskih poslova (Miomir Žužul) naglasili su odlučnost Hrvatske da do sredine prosinca intenzivira napore i učini sve što može kako bi ispunila obvezu pune suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom", rekao je europski povjerenik.

U pogledu pune suradnje s ICTY-em bilo koje zemlje u regiji Europska će se komisija uvijek oslanjati na analize glavne tužiteljice, a za razliku od pozitivne ocjene Carle del Ponte uoči avisa EK, sad je njezin zaključak da Hrvatska nije uložila dovoljno napora na uhićenju Gotovine, pojasnio je Rehn.

Prema njegovim riječima, presudno je da hrvatska vlada i sve državne strukture pokažu da čine sve što je u njihovoj mogućnosti kako bi ispravile jedini preostali kamen spoticanja, slučaj generala Gotovine, koji je "više od onog kakvim se doima na prvi pogled".

"To je test funkcioniranja cijele administracije i državnih struktura u odnosu na načela pravne države i ispunjavanje međunarodnih obveza", ustvrdio je Olli Rehn.

Europski povjerenik s hrvatskim je dužnosnicima razgovarao i o pitanjima povratka izbjeglica, reforme pravosuđa i regionalne suradnje, u kojoj je Hrvatska u posljednje vrijeme ostvarila pozitivan napredak. "Regionalnu suradnju unutar europskog okvira smatramo velikim potencijalom za Hrvatsku, regiju i cijelu Europu", ustvrdio je Rehn.

"Uspije li Hrvatska ispuniti nužni preduvjet pune suradnje, radujem se početku pregovora početkom iduće godine i suradnji s hrvatskom vladom i narodom u cilju blistave budućnosti Hrvatske unutar EU", naglasio je povjerenik za proširenje.

Na novinarski upit hoće li činjenica da Hrvatski sabor raspravlja o povjerenju ministru Žužulu, koji je glavni pregovarač s EU, utjecati na daljnji tijek događaja na putu Hrvatske u punopravno članstvo, Rehn je odgovorio kako je to u potpunosti unutarnje pitanje Hrvatske, koju je komisija ocijenila zemljom u kojoj funkcioniraju demokracija i pravna država.

"EU i EK će komunicirati ne s pojedinom osobom, već s ministrom vanjskih poslova kao predstavnikom suverene hrvatske države", kazao je.