SVE više se proračunski novac troši racionalno i po svim propisima, no trebalo bi ga preraspodjeljivati samo iznimno, u ograničenom broju i iznosima, a Vlada bi o tome trebala izvijestiti Hrvatski sabor, mišljenje je koje je Državni ured za reviziju dao u svom izvješću o obavljenim revizijama za 2004.

Reviziju je na to potaknuo nalaz da je u 2004. Vlada 33 puta preraspodjelila proračunska sredstva u ukupnom iznosu od 3,3 milijarde kuna, a u iznosima od 58 kuna do 216,8 milijuna kuna. Izvješće o preraspodjelama Vlada nije dostavljala Saboru.

Revizija drži da bi kod veće promjene proračunskih stavki trebalo ići na rebalans proračuna, pa bi o tome u konačnici odlučivao Hrvatski sabor.

Revizijsko izvješće za 2004. prvo je koje govori kako je novcem poreznih obveznika gospodarila Vlada premijera Ive Sanadera.

Revizija je utvrdila da se povećava broj subjekata koji posluju po svim propisima, da je trošenje proračunskog novca sve racionalnije, ali i da još uvijek ima nepravilnosti koje se ponavljaju iz godine u godinu. Najčešće je to slučaj nabavljanja robe i usluga mimo javnih natječaja, loše planiranje prihoda i rashoda.

Revizija je provjerila 45 korisnika državnoga proračuna i ni jedan nije dobio negativnu ocjenu, a njih 17 prošlo je bez ikakvih revizorskih zamjerki.

Među takvima su, primjerice, ministarstva zdravstva, vanjskih poslova i europskih integracija, branitelja, Vladin Ured za opće poslove, Hrvatske vode itd.

Većina, 28 proračunskih korisnika dobilo je uvjetno mišljenje, među njima i sam Državni proračun.

Uz zamjerke na preraspodjelama, revizija je utvrdila da je tekuća proračunska zaliha izvršena, doduše, šest milijuna kuna manje od plana, ali da su se podmirivali troškovi koji se ne mogu smatrati hitnima i nepredviđenima.

Kao takve, revizija spominje subvencije listu Vjesnik od 17,9 milijuna kuna, održavanje zrakoplova 6,3 milijuna, privatizaciju Ine sa 5,6 milijuna kuna - revizija ne precizira na što su ti novci potrošeni.

Iz tekuće zalihe plaćeno je više od 9,5 milijuna kuna na ime troškova po sudskim presudama, od čega velik dio za naknade štete radi neutemeljenog uhićenja.

Na listi uvjetno ocijenjenih je i Ministarstvo financija kojemu revizija, uz ostalo, spočitava necjelovit popis imovine i obveza, primjerice, na pojedinim graničnim prijelazima gdje je imovina vrijedna više od 50 milijuna kuna.

Kod Porezne uprave utvrdila je da nije provela porezni nadzor nekih velikih poreznih obveznika, dakle obveznika čije porezne obveze premašuju 50 milijuna kuna godišnje. Neki takvi obveznici nisu provjereni još od 1998. i 1999. ili nisu nikako, pa bi nadzorom trebalo obuhvatiti šest, sedam, pa i više godina unatrag, a i ako se utvrde manje obračunati i plaćeni porezi oni se ne bi mogli naplatiti jer bi, upozorava revizija, već pali u zastaru.

Ministarstvu gospodarstva zamjereno je da je neke subvencije brodogradilištima isplaćivalo kao predujam, što ne smije, jer to može učiniti tek kad se brod završi.

Ministarstvu mora revizija je poručila da je nepotrebno potrošilo 369 tisuća kuna za "isporuku izdvojenih novinskih članaka", zapravo tzv. press cliping, te da taj posao može raditi netko od zaposlenika Ministarstva, koje ionako nabavlja dnevni i tjedni tisak.

Kod Ministarstva znanosti utvrdila je da je za neiskorištene kredite platilo 5,6 milijuna kamata. Ministarstvo je, naime, od 2001. do 2004. za nabavu nefinancijske imovine za visokoškolske ustanove zaključilo sedam ugovora o kreditima ukupno vrijednih 1,7 milijardi kuna, a do konca 2004. iskorišteno je tek nešto više od četvrtine, odnosno 455 milijuna kuna.

Ravnateljstvu za robne zalihe revizija je predložila da od tržišnih zaliha popuni strateške zalihe i tako osigura osnovnu opskrbu pučanstva u slučaju velikih elementarnih nepogoda, ekoloških katastrofa ili rata.

Revizija je utvrdila da su koncem 2004. strateške robne zalihe pokrivale jedva 18 posto potreba utvrđenih bilancom zaliha. Znatno manje od potrebnog na zalihama je bilo mesnih konzervi, mlijeka u prahu, šatora, sredstva za dezinfekciju, nafte i naftnih derivata. No, s druge strane šećera je bilo četiri puta više od plana.

Revizija je izradila i izvješće o poslu koji za 2004. obavila u lokalnim jedinicama, te za 2002. i 2003. u visokoškolskim i zdravstvenim ustanovama.

Od 212 lokalnih jednica njih šest dobilo je nepovoljno mišljenje, a od 64 zdravstvene ustanove samo Opća bolnica Vukovar.

I ta izvješća "otkrivaju" neke zanimljive podatke, npr. da ima bolnica koje posjeduju dionice. Tako je zagrebačka Klinika za traumatologiju još 2002. prodala dionice jedne banke za 3,4 milijuna kuna, ali je od toga dobila tek nešto više od milijun kuna. Za ostatak koji nije dobila, 2,3 milijuna, podnijela je kaznenu prijavu protiv odgovorne osobe u brokerskoj kući koja je za nju prodala dionice.

U našičkoj bolnici, pak više od dvije godine u skladištu leži dva milijuna kuna vrijedna centralna sterilizacija. Bolnica je odlučila da ju neće smjestiti u prvotno planirani prostor, već će izgraditi novi.