RH u sklopu Jadranske povelje šalje sanitetski tim u Afganistan
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ministri obrane Hrvatske, Albanije i Makedonije, uz predstavnika američkog ministarstva obrane, najavili su u utorak u Zagrebu, po završetku trećeg sastanka Američkojadranske povelje, slanje zajedničkog sanitetskog tima u Afganistan u sklopu međunarodnih mirovnih snaga (ISAF).
Ministri su isto tako u zajedničkoj izjavi prihvaćenoj na sastanku potvrdili spremnost za daljnje jačanje suradnje kako bi se postigao zajednički cilj - puna integracija triju zemalja u NATO.
"Predstavnici NATO-a, kao i sam glavni tajnik, potvrdili su potporu zemljama Povelje za put u Sjevernoatlantski savez", izjavio je na konferenciji za novinare hrvatski ministar obrane Berislav Rončević.
U okviru napora koje tri zemlje poduzimaju u cilju pridruženja euroatlantskim integracijama, a posebice NATO-u, ministar Rončević je najavio slanje zajedničkog sanitetskog tima u ISAF, mirovnu misiju u Afganistanu, a u skladu sa zaključcima brijunskog sastanka održanog prije tri mjeseca.
"Uz doradu tehničkih i logističkih detalja, naša je procjena da bi se taj mješoviti sanitetski tim mogao ISAF-u pridružiti u kolovozu ove godine", kazao je Rončević. O obuci iračkih vojnika nije se, međutim, raspravljalo, kazao je Rončević.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prema njegovim riječima, potpisnice Povelje su izrazile uvjerenje da je daljnja međusobna suradnja "važan instrument za unapređenje regionalne sigurnosti i suradnje", izrazivši pritom potporu BiH i SCG u nastojanjima da se pridruže programu NATO-a Partnerstvo za mir (PfP). Također su izrazile nastavak potpore nazočnosti NATO-a u regiji i potvrdile volju za proširenjem suradnje u globalnom ratu protiv terorizma.
Hrvatski ministar nije propustio osvrnuti se i na dio izjave u kojem stoji da će, "slijedom zaključaka NATO summita u Istanbulu, ministri vanjskih poslova NATO-a na individualnoj osnovi ocijeniti napredak učinjen od strane Albanije, Hrvatske i Makedonije prema punom članstvu u Savezu".
Naime, 7. točka preambule Povelje sadrži odredbu o individualnom pristupu i naglašava načelo da će se zemlje vrednovati prema vlastitim postignućima. Povelja ne implicira obavezan zajednički ulazak u NATO triju zemalja, ili, kako je nakon potpisivanja dokumenta u svibnju 2003. u Tirani istaknuo tadašnji visoki hrvatski dužnosnik, radi se o "solidarnosti u nastupu, ali individualnosti u konačnom pristupu".
Osim hrvatskog ministra Rončevića, izjavu su potpisali njegovi albanski i makedonski kolege Pandeli Majko i Jovan Manasijevski, te predstavnik SAD-a Alan van Egmond.
Američko-jadranska povelja je dogovoreno partnerstvo triju zemalja o što bržoj provedbi reformi i usvajanja standarda nužnih za pristup europskim i transatlantskim integracijama. Povelja predviđa suradnju na jačanju demokracije i ljudskih prava, provedbi gospodarskih reformi, regionalnoj sigurnosti i suradnji na započetim reformama oružanih snaga.
Povelja je prvotno trebala biti potpisana u travnju 2003. u Washingtonu, da bi potom bila dva puta odgađana. Službeno se tvrdilo da je do odgoda došlo zbog zauzetosti američkog državnog tajnika Colina Powella oko rata u Iraku, dok su istovremeno kružile spekulacije da SAD "kažnjava" Hrvatsku zbog nedostatne potpore intervenciji u Iraku. Nakon što je Powell u svibnju stavio svoj potpis na Povelju, formalizirana je potpora SAD-a trima zemljama na njihovom putu u NATO. Američki državni tajnik je tom prilikom ocijenio da bi Povelja spomenutim zemljama trebala pomoći da "ostvare svoje potencijale i zajedno završe svoje povijesno putovanje u srce Europe". Posebice je tada zahvalio Albaniji na snažnoj potpori američko-britanskoj koaliciji u Iraku. Albanija je, naime, bila jedna od tri europske zemlje koje su poslale vojnike u Irak.
Vodeći se uspjehom Baltičke povelje, SAD je inicirao i njezinu jadransku inačicu, iako analitičari ocjenjuju da zbog različitog stupnja razvijenosti pojedinih zemalja unutar integracijskog procesa "teško da će biti jednako uspješna."
Prethodni sastanak Američko-jadranske povelje održan je u studenom 2004. na Brijunima a sljedeći skup će se održati u Tirani.
Zagrebački skup je održan u formatu proširene Povelje na kojoj se okupilo čak 14 visokih izaslanstava. Osim potpisnica Povelje, na skupu su sudjelovali predstavnici NATO-a, Bugarske, Grčke, Mađarske, Italije, Rumunjske, Slovenije, Turske, BiH, i SCG.
(Hina) xvk ydv
Ministri su isto tako u zajedničkoj izjavi prihvaćenoj na sastanku potvrdili spremnost za daljnje jačanje suradnje kako bi se postigao zajednički cilj - puna integracija triju zemalja u NATO.
"Predstavnici NATO-a, kao i sam glavni tajnik, potvrdili su potporu zemljama Povelje za put u Sjevernoatlantski savez", izjavio je na konferenciji za novinare hrvatski ministar obrane Berislav Rončević.
U okviru napora koje tri zemlje poduzimaju u cilju pridruženja euroatlantskim integracijama, a posebice NATO-u, ministar Rončević je najavio slanje zajedničkog sanitetskog tima u ISAF, mirovnu misiju u Afganistanu, a u skladu sa zaključcima brijunskog sastanka održanog prije tri mjeseca.
"Uz doradu tehničkih i logističkih detalja, naša je procjena da bi se taj mješoviti sanitetski tim mogao ISAF-u pridružiti u kolovozu ove godine", kazao je Rončević. O obuci iračkih vojnika nije se, međutim, raspravljalo, kazao je Rončević.
Prema njegovim riječima, potpisnice Povelje su izrazile uvjerenje da je daljnja međusobna suradnja "važan instrument za unapređenje regionalne sigurnosti i suradnje", izrazivši pritom potporu BiH i SCG u nastojanjima da se pridruže programu NATO-a Partnerstvo za mir (PfP). Također su izrazile nastavak potpore nazočnosti NATO-a u regiji i potvrdile volju za proširenjem suradnje u globalnom ratu protiv terorizma.
Hrvatski ministar nije propustio osvrnuti se i na dio izjave u kojem stoji da će, "slijedom zaključaka NATO summita u Istanbulu, ministri vanjskih poslova NATO-a na individualnoj osnovi ocijeniti napredak učinjen od strane Albanije, Hrvatske i Makedonije prema punom članstvu u Savezu".
Naime, 7. točka preambule Povelje sadrži odredbu o individualnom pristupu i naglašava načelo da će se zemlje vrednovati prema vlastitim postignućima. Povelja ne implicira obavezan zajednički ulazak u NATO triju zemalja, ili, kako je nakon potpisivanja dokumenta u svibnju 2003. u Tirani istaknuo tadašnji visoki hrvatski dužnosnik, radi se o "solidarnosti u nastupu, ali individualnosti u konačnom pristupu".
Osim hrvatskog ministra Rončevića, izjavu su potpisali njegovi albanski i makedonski kolege Pandeli Majko i Jovan Manasijevski, te predstavnik SAD-a Alan van Egmond.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Američko-jadranska povelja je dogovoreno partnerstvo triju zemalja o što bržoj provedbi reformi i usvajanja standarda nužnih za pristup europskim i transatlantskim integracijama. Povelja predviđa suradnju na jačanju demokracije i ljudskih prava, provedbi gospodarskih reformi, regionalnoj sigurnosti i suradnji na započetim reformama oružanih snaga.
Povelja je prvotno trebala biti potpisana u travnju 2003. u Washingtonu, da bi potom bila dva puta odgađana. Službeno se tvrdilo da je do odgoda došlo zbog zauzetosti američkog državnog tajnika Colina Powella oko rata u Iraku, dok su istovremeno kružile spekulacije da SAD "kažnjava" Hrvatsku zbog nedostatne potpore intervenciji u Iraku. Nakon što je Powell u svibnju stavio svoj potpis na Povelju, formalizirana je potpora SAD-a trima zemljama na njihovom putu u NATO. Američki državni tajnik je tom prilikom ocijenio da bi Povelja spomenutim zemljama trebala pomoći da "ostvare svoje potencijale i zajedno završe svoje povijesno putovanje u srce Europe". Posebice je tada zahvalio Albaniji na snažnoj potpori američko-britanskoj koaliciji u Iraku. Albanija je, naime, bila jedna od tri europske zemlje koje su poslale vojnike u Irak.
Vodeći se uspjehom Baltičke povelje, SAD je inicirao i njezinu jadransku inačicu, iako analitičari ocjenjuju da zbog različitog stupnja razvijenosti pojedinih zemalja unutar integracijskog procesa "teško da će biti jednako uspješna."
Prethodni sastanak Američko-jadranske povelje održan je u studenom 2004. na Brijunima a sljedeći skup će se održati u Tirani.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zagrebački skup je održan u formatu proširene Povelje na kojoj se okupilo čak 14 visokih izaslanstava. Osim potpisnica Povelje, na skupu su sudjelovali predstavnici NATO-a, Bugarske, Grčke, Mađarske, Italije, Rumunjske, Slovenije, Turske, BiH, i SCG.
(Hina) xvk ydv
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati