54.145.16.43 US
 

RH u sklopu Jadranske povelje šalje sanitetski tim u Afganistan

Piše:
utorak, 25.1.2005. 15:09
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Ministri obrane Hrvatske, Albanije i Makedonije, uz predstavnika američkog ministarstva obrane, najavili su u utorak u Zagrebu, po završetku trećeg sastanka Američkojadranske povelje, slanje zajedničkog sanitetskog tima u Afganistan u sklopu međunarodnih mirovnih snaga (ISAF).

Ministri su isto tako u zajedničkoj izjavi prihvaćenoj na sastanku potvrdili spremnost za daljnje jačanje suradnje kako bi se postigao zajednički cilj - puna integracija triju zemalja u NATO.

"Predstavnici NATO-a, kao i sam glavni tajnik, potvrdili su potporu zemljama Povelje za put u Sjevernoatlantski savez", izjavio je na konferenciji za novinare hrvatski ministar obrane Berislav Rončević.

U okviru napora koje tri zemlje poduzimaju u cilju pridruženja euroatlantskim integracijama, a posebice NATO-u, ministar Rončević je najavio slanje zajedničkog sanitetskog tima u ISAF, mirovnu misiju u Afganistanu, a u skladu sa zaključcima brijunskog sastanka održanog prije tri mjeseca.

"Uz doradu tehničkih i logističkih detalja, naša je procjena da bi se taj mješoviti sanitetski tim mogao ISAF-u pridružiti u kolovozu ove godine", kazao je Rončević. O obuci iračkih vojnika nije se, međutim, raspravljalo, kazao je Rončević.

Prema njegovim riječima, potpisnice Povelje su izrazile uvjerenje da je daljnja međusobna suradnja "važan instrument za unapređenje regionalne sigurnosti i suradnje", izrazivši pritom potporu BiH i SCG u nastojanjima da se pridruže programu NATO-a Partnerstvo za mir (PfP). Također su izrazile nastavak potpore nazočnosti NATO-a u regiji i potvrdile volju za proširenjem suradnje u globalnom ratu protiv terorizma.

Hrvatski ministar nije propustio osvrnuti se i na dio izjave u kojem stoji da će, "slijedom zaključaka NATO summita u Istanbulu, ministri vanjskih poslova NATO-a na individualnoj osnovi ocijeniti napredak učinjen od strane Albanije, Hrvatske i Makedonije prema punom članstvu u Savezu".

Naime, 7. točka preambule Povelje sadrži odredbu o individualnom pristupu i naglašava načelo da će se zemlje vrednovati prema vlastitim postignućima. Povelja ne implicira obavezan zajednički ulazak u NATO triju zemalja, ili, kako je nakon potpisivanja dokumenta u svibnju 2003. u Tirani istaknuo tadašnji visoki hrvatski dužnosnik, radi se o "solidarnosti u nastupu, ali individualnosti u konačnom pristupu".
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Osim hrvatskog ministra Rončevića, izjavu su potpisali njegovi albanski i makedonski kolege Pandeli Majko i Jovan Manasijevski, te predstavnik SAD-a Alan van Egmond.

Američko-jadranska povelja je dogovoreno partnerstvo triju zemalja o što bržoj provedbi reformi i usvajanja standarda nužnih za pristup europskim i transatlantskim integracijama. Povelja predviđa suradnju na jačanju demokracije i ljudskih prava, provedbi gospodarskih reformi, regionalnoj sigurnosti i suradnji na započetim reformama oružanih snaga.

Povelja je prvotno trebala biti potpisana u travnju 2003. u Washingtonu, da bi potom bila dva puta odgađana. Službeno se tvrdilo da je do odgoda došlo zbog zauzetosti američkog državnog tajnika Colina Powella oko rata u Iraku, dok su istovremeno kružile spekulacije da SAD "kažnjava" Hrvatsku zbog nedostatne potpore intervenciji u Iraku. Nakon što je Powell u svibnju stavio svoj potpis na Povelju, formalizirana je potpora SAD-a trima zemljama na njihovom putu u NATO. Američki državni tajnik je tom prilikom ocijenio da bi Povelja spomenutim zemljama trebala pomoći da "ostvare svoje potencijale i zajedno završe svoje povijesno putovanje u srce Europe". Posebice je tada zahvalio Albaniji na snažnoj potpori američko-britanskoj koaliciji u Iraku. Albanija je, naime, bila jedna od tri europske zemlje koje su poslale vojnike u Irak.

Vodeći se uspjehom Baltičke povelje, SAD je inicirao i njezinu jadransku inačicu, iako analitičari ocjenjuju da zbog različitog stupnja razvijenosti pojedinih zemalja unutar integracijskog procesa "teško da će biti jednako uspješna."

Prethodni sastanak Američko-jadranske povelje održan je u studenom 2004. na Brijunima a sljedeći skup će se održati u Tirani.

Zagrebački skup je održan u formatu proširene Povelje na kojoj se okupilo čak 14 visokih izaslanstava. Osim potpisnica Povelje, na skupu su sudjelovali predstavnici NATO-a, Bugarske, Grčke, Mađarske, Italije, Rumunjske, Slovenije, Turske, BiH, i SCG.

(Hina) xvk ydv

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije