54.81.71.187 US
 

Rijeka: Skup o latinitetu

Piše:
četvrtak, 21.10.2004. 14:17
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Međunarodni znanstveni skup "Latinitet u Europi s posebnim osvrtom na hrvatski latinitet nekad i sada", koji se održava pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, počeo je s radom danas u Rijeci.

Na skupu sudjeluje pedesetak znanstvenika i stručnjaka iz Hrvatske i Italije, a organizator je riječki ogranak Matice hrvatske.

U pozdravnoj riječi uime HAZU-a akademik Branimir Glavičić istaknuo je duboku povezanost hrvatskog naroda s latinskim jezikom navevši da je, od svih parlamenata u Europi, taj jezik najduže u službenoj uporabi bio u hrvatskom Saboru, sve do 1847.

Spomenuo je višestoljetnu paralelnu uporabu obaju jezika na kojima su stvarana i značajna književna djela, kao što je to činio Marko Marulić. Glavičić je istaknuo značenje hrvatskih znanstvenika u izučavanju latiniteta u međunarodnim razmjerima.

Dr. Marko Trogrlić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru govorio je o latinskom jeziku u razdoblju Hrvatskog narodnog preporoda od 1790. do 1847. godine. Spomenuo je napore hrvatskog svećenstva i plemstva u obrani latinskog jezika kao službenoga u Hrvatskoj, kao reakciju na težnje Mađara da se kao službeni jezik uvede mađarski krajem 18. i početkom 19. stoljeća.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Na temelju tih težnji tadašnji vladar Franjo II. uveo je 1806. latinski jezik kao jedini službeni u Hrvatskoj, što je poništio hrvatski Sabor 1847. Trogrlić je zatim naveo da su hrvatski predstavnici napustili austrougarski Sabor u Požunu, današnjoj Bratislavi, koji se održavao 1843. i 1844. jer im nije bilo dopušteno govoriti latinskim pa je, kao jedna od posljedica toga, nakon tri godine odlukom hrvatskog Sabora uveden u Hrvatsku hrvatski kao službeni jezik.

Dr. Agneza Szabo iz Zagreba također je govorila o razdoblju prestanka upotrebe latinskog kao službenog jezika u Hrvatskoj usporedivši uvođenje jezičnog standarda hrvatske štokavštine s tadašnjim europskim tijekovima jer upravo od razmeđe 18. i 19. stoljeća latinski zamjenjuju materinski jezici i u drugim europskim zemljama.

Na skupu, koji završava sutra, govorit će se još i o utjecaju latinskog na toponimiju u Hrvatskoj i Europi, latinskom u književnosti i povijesnim istraživanjima.

(Hina) xdsil ydd

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije