Graf i tablica: HGK

AKO se nastavi relativno nizak rast hrvatske ekonomije u narednim godinama može se očekivati da će Rumunjska u roku od tri godine po razvijenosti prestići Hrvatsku, odnosno da će samo Bugarska biti manje razvijena članica EU.

Podaci o BDP-u po glavi stanovnika korigirani paritetom kupovne moći valuta, koje je objavio Eurostat, potvrdili su očekivani pad Hrvatske u odnosu na prosječnu razinu razvijenosti EU.
Naime, iako je ostvaren rast BDP-a od 1,6 posto u prošloj godini, taj je rast bio manji nego na razini cijele EU gdje je iznosio 2,0%. Tako je razlika u stopi rasta, s obzirom na to da se pariteti kupovne moći valuta niti broj stanovnika kratkoročno bitnije ne mijenjaju, i dalje utjecala na pogoršanje pozicije u odnosu na prosjek EU, navodi se u analizi HGK.

Hrvatska je pala s 59% prosjeka u 2014. godini na 58% tog prosjeka u prošloj godini. Kada se promatra dugoročnije, Hrvatska je pod snažnim utjecajem krize i šestogodišnjega realnog pada BDP-a sa 63% u pretkriznoj 2008. godini pala na spomenutih 58%. Takav pad ipak nije bio prenaglašen u usporedbi s pojedinim članicama EU s obzirom na to da je položaj Cipra istodobno pogoršan za čak 24 postotna boda, Grčke za 23 postotna boda, a Finske za 12 postotnih bodova.

Međutim, unatoč znatno manjem padu od pojedinih starih članica, Hrvatska prema tom pokazatelju zauzima tek dvadeset i šesto mjesto među svim članicama, odnosno manje razvijene u odnosu na prosjek su samo Rumunjska i Bugarska.

"S obzirom na dugogodišnji trend pada gospodarske aktivnosti, ne iznenađuju podaci Eurostata, prema kojima je razina razvijenosti Hrvatske, mjerene BDP-om po glavi stanovnika, niža u 2015. godini, i to za 5 postotnih bodova, u odnosu na 2008. godinu. Hrvatska se tako, s razinom od 58% prosjeka EU nalazi među tri najnerazvijenije zemlje EU. Ako hrvatski BDP nastavi rasti po stopi od 1,5% te ukoliko bi Rumunjska ove godine ostvarila očekivani rast od oko 4%, već ove godine Hrvatska može postati druga najnerazvijenija članica EU", kaže Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Trendovi u posljednjih desetak godina također otkrivaju znatno zaostajanje Hrvatske za drugim bivšim tranzicijskim zemljama. Naime, bivše tranzicijske zemlje su zbog niže baze, i dijelom dobrih razvojnih politika, prednjačile rastom među članicama Europske unije.

Najviše su napredovale Rumunjska, Litva i Poljska

U razdoblju od 2005. do 2015. godine prosječna stopa rasta BDP-a starih članica iznosila je 1,1%, dok je prosječni rast bivših tranzicijskih zemalja, uključujući Hrvatsku, iznosio 2,5%. Dinamičniji rast doveo je do rasta udjela većine bivših tranzicijskih zemalja u odnosu na prosječnu razinu razvijenosti EU.

Najviše su napredovale Rumunjska, Litva i Poljska, za čak 23, 21 i 19 postotnih bodova, a Hrvatska je u 2015. bila u potpuno istom odnosu na prosječnu razinu razvijenosti EU kao i deset godina prije. Jedina bivša tranzicijska zemlje lošija od Hrvatske bila je Slovenije koja je nazadovala za tri postotna boda, ali je ta zemlja imala najbolju početnu poziciju te još 2005. bila na 86% prosjeka EU. Zbog takvog razvoja događaja Hrvatska je sa šestog mjesta prema promatranom pokazatelju među jedanaest bivših tranzicijskih zemalja u 2005. godini pala na deveto u prošloj godini, navode iz HGK.