Sabor o brdsko-planinskim područjima
Tekst se nastavlja ispod oglasa
KONAČNI prijedlog izmjena Zakona o brdskoplaninskom području, kojim je predviđeno izjednačavanje olakšica i poticaja za gradove i općine na tim područjima s onima što ih imaju općine na područjima od posebne državne skrbi, dobio je danas nepodijeljenu podršku zastupničkih klubova u Hrvatskom saboru.
Zastupnici su posebno zadovoljni nižim porezima koje bi, po predloženom, ubuduće plaćali građani na brdsko-planinskim područjima.
Predloženo je, naime, povećanje neoporezivog dijela plaća s dosadašnjih 1750 na 2250 kuna, a poduzeća bi plaćala 25 posto manji porez na dobit.
Pozdravljeno je i povećanje gustoće naseljenosti potrebne za ulazak općina u brdsko-planinska područja na 40, umjesto 30 stanovnika po četvornom kilometru, kako je predlagano u prvom čitanju.
Dio zastupnika zatražio je daljnje snižavanje kriterija za ulazak u tu skupinu općina, upozoravajući da će izvan sustava poticaja ostati brojne jedinice lokalne samouprave s niskim stupnjem razvoja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kako je i prvo čitanje predloženih zakonskih izmjena odrađeno na ovoj saborskoj sjednici, zastupnici su pozdravili ažurnost Ministarstva graditeljstva, obnove i razvitka, ali i upozorili da je Zakon trebalo mijenjati znatno ranije, čim se shvatilo da je neprimjenjiv.
Jadranka Katarinčić-Škrlj (Klub HSLS-a) još je jednom odbacila optužbe ministra graditeljstva, obnove i razvitka Radimira Čačića da Sabor ne želi pomoći brdsko-planinskim područjima, ocjenjujući da je za "nepotrebno izgubljenu godina dana" krivo upravo Ministarstvo.
Navela je podatak da će, nakon donošenja predloženih zakonskih izmjena, 127, od ukupno 546 općina u Hrvatskoj, ostvarivati poticaje na temelju triju zakona - o područjima posebne državne skrbi, o otocima, te o brdsko-planinskim područjima.
(Hina) trub/ibob mć
Zastupnici su posebno zadovoljni nižim porezima koje bi, po predloženom, ubuduće plaćali građani na brdsko-planinskim područjima.
Predloženo je, naime, povećanje neoporezivog dijela plaća s dosadašnjih 1750 na 2250 kuna, a poduzeća bi plaćala 25 posto manji porez na dobit.
Pozdravljeno je i povećanje gustoće naseljenosti potrebne za ulazak općina u brdsko-planinska područja na 40, umjesto 30 stanovnika po četvornom kilometru, kako je predlagano u prvom čitanju.
Dio zastupnika zatražio je daljnje snižavanje kriterija za ulazak u tu skupinu općina, upozoravajući da će izvan sustava poticaja ostati brojne jedinice lokalne samouprave s niskim stupnjem razvoja.
Jadranka Katarinčić-Škrlj (Klub HSLS-a) još je jednom odbacila optužbe ministra graditeljstva, obnove i razvitka Radimira Čačića da Sabor ne želi pomoći brdsko-planinskim područjima, ocjenjujući da je za "nepotrebno izgubljenu godina dana" krivo upravo Ministarstvo.
Navela je podatak da će, nakon donošenja predloženih zakonskih izmjena, 127, od ukupno 546 općina u Hrvatskoj, ostvarivati poticaje na temelju triju zakona - o područjima posebne državne skrbi, o otocima, te o brdsko-planinskim područjima.
(Hina) trub/ibob mć
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati