U POSLIJEPODNEVNOM dijelu zasjedanja Sabor je počeo objedinjenu raspravu o tri vladina zakonska prijedloga o odgovornosti Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata, štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša država, te štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija.

Zamjenik ministrice pravosuđa Miljenko Kovač upozorio je na višegodišnju prazninu u hrvatskom pravnom sustavu zbog izostanka zakonske regulative koja bi uredila odgovornost države za štetu.

Napomenuo da je Hrvatska zbog toga izložena sve većem međunarodnom pritisku, posebno zbog velikog broja tužbi hrvatskih građana protiv države pred Europskim sudom za ljudska prava.

´Svako daljnje odlaganje s donošenjem ovih zakona može povećati štetu i za državu i za njezine građane´, upozorio je Kovač.

Dodao je da će donošenje tih zakona izazvati velike izdatke za državni proračun, no da je nemoguće i približno procijeniti koliki će biti ti izdaci.

U odnosu na štetu uzrokovanu u Domovinskom ratu, Kovač je kazao da zakonski prijedlog ne obuhvaća pojam ratne štete jer ju Hrvatska ne mora nadoknađivati, odosno da ne može odgovarati za štetu nastalu u vrjeme i na prostoru ratnih djelovanja.

Za štetu nastalu u bivšoj SFRJ, Hrvatska bi odgovarala ako je oštećenik njezin državljavnin, i to na način da se ´razboritom i pravičnom prosudbom zaključi koja je od država sljednica bivše države najbliža toj šteti´, rekao je Kovač.

Dodao je da se pritom primijenjuju propisi koji su bili na snazi u vrijeme počinjenja štete, a ne zadire se u pravo Hrvatske da od drugih sljednica SFRJ traži vraćanje iznosa. Također, Hrvatska ne odustaje ni od jednog zahtjeva iz pregovora o sukcesiji.

Predloženi zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata precizira da je odgovornost države objektivna, odnosno, šteta bi se za nevine žrtve utvrđivala po načelu solidarnosti i iz humanitarnih razloga.

Država bi imala i pravo regresa prema krivcu ako se on utvrdi, a prijedlog predviđa samo nadoknadu štete zbog smrti, teških tjelesnih ozljeda i oštećenja zdravlja, s tim da ukupna naknada ne može biti viša do 350000 kuna, te da je šteta nastala u ´gibanjima masa´.

O navedenim zakonskim prijedlozima raspravljaju klubovi parlamentarnih stranaka.