IZASLANSTVO Hrvatskog sabora na čelu s predsjednikom Vladimirom Šeksom otputovat će u nedjelju poslijepodne u dvodnevni službeni posjet Republici Bugarskoj na poziv predsjednika Narodnog sobranja Ognjena Gerdžikova.

U saborskom izaslanstvu u Bugarsku putuju Mato Arlović (SDP), Darko Milinović (HDZ) i Miroslav Rožić (HSP) koji je ujedno i član Hrvatsko-bugarske skupine prijateljstva u Saboru.

U ponedjeljak će predsjednik Sabora održati odvojene službene razgovore sa svojim kolegom Gerdžikovom, bugarskim predsjednikom Georgijem Prvanovim, predsjednikom vlade Simeonom Sakskoburggotskim i potpredsjednikom vlade Plamenom Panajotovim, a sastat će se i s čelnicima Odbora za europske integracije i Odbora za vanjsku politiku, obranu i sigurnost.

Teme razgovora bit će bilateralni odnosi i mogućnosti njihovog daljnjeg produbljivanja, prvenstveno s obzirom na to da obje države intenzivno rade na ostvarenju strateškog cilja pristupanja Europskoj uniji, a jedna od važnih tema bit će i bugarska iskustva o tijeku priprema ulaska u punopravno članstvo NATO-a.

Bugarska je početkom travnja ove godine, zajedno s još sedam bivših komunističkih zemalja, primljena u punopravno članstvo NATO-a, a u Europsku bi uniju, prema najavama, trebala ući 2007. zajedno sa susjednom Rumunjskom.

Bugarska je tijekom ove godine završila pregovore o svih 29 poglavlja acquis communautairea (zajedničke pravne stečevine EU-a). Hrvatska smatra da bi joj bugarska iskustva mogla biti dragocjena na njezinom putu približavanja Europskoj uniji, a postoji i sporazum između dviju zemalja o suradnji u procesu približavanja i pristupa EU koji su potpisale ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović i njezina bugarska kolegica Meglena Kuneva u Zagrebu u travnju.

Sporazumom su obuhvaćeni procesi međusobne suradnje između ministarstava vanjskih poslova i ministarstava europskih integracija te parlamenata dviju zemalja u cilju jačanja međusobnih interesa i međusobne pomoći u procesu europskih integracija.

Što se tiče bilateralne suradnje Zagreba i Sofije, ona se sve više intenzivira. Tako gospodarska suradnja, kao i trgovinska razmjena, raste iz godine u godinu. Trgovinska je razmjena prošle godine bila veća od 70 milijuna eura. Nove mogućnosti za još veću trgovinsku razmjenu obje zemlje vide na području prometa, roba i usluga, turizma, te opremanju željeznica i gradnje novih elektroenergetskih postrojenja.

Razmatraju se i mogućnosti novih gospodarskih projekata, a to se ponajprije odnosi na turizam, korištenja luka na Dunavu te suradnju na području obrane.