Ilustracija: Hina

ZA RUŠENJE malezijskog aviona iznad Ukrajine SAD optužuje Putina i Ruse - službena je to izjava Bijele kuće.

"Znamo da je zrakoplov Malaysia Airlinesa srušen projektilom ispaljenim sa zemlje i to s područja koje kontroliraju separatisti i na kojemu Ukrajinci u to vrijeme nisu koristili protuzrakoplovno oružje", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Josh Earnest. U srušenom Boeingu je bilo 298 osoba. 80 putnika su bila djeca.

Rusija: SAD snosi dio odgovornosti za ukrajinsku krizu

Rusija je priopćila u subotu da SAD snosi dio odgovornosti za sukob u Ukrajini i njegove teške posljedice.

"SAD nastavlja gurati Kijev u nasilno gušenje nezadovoljstva rusofonog stanovništva. Jedan je zaključak - administracija (američkog predsjednika Baracka) Obame snosi svoj dio odgovornosti za unutarnji sukob u Ukrajini i njegove teške posljedice", navodi se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova objavljenom na njegovoj internetskoj stranici.

Ministarstvo je odgovorilo na optužbe Bijele kuće da je ruski predsjednik Vladimir Putin "kriv" za rušenje malezijskog zrakoplova nad istočnom Ukrajinom.

Kao reakciju na sankcije EU-a, ministarstvo također kaže da je "popis dodatnih sankcija izravni dokaz da su zemlje EU-a odabrale smjer u kojem potpuno odbacuju suradnju s Rusijom oko pitanja međunarodne i regionalne sigurnosti". "Sigurni samo da će takve odluke sa zadovoljstvom prihvatiti globalni teroristi", dodaje ministarstvo.

Nove sankcije Rusiji

Europska unija je u subotu priopćila da je zbog njihove uloge u ukrajinskoj krizi sankcijama obuhvatila nove visoke ruske dužnosnike, uključujući šefove službe sigurnosti (FSB) i obavještajne službe.

Aleksandar Bortnikov, šef FSB-a, i Mihail Fradkov, šef obavještajne službe, su među 15 Rusa ili Ukrajinaca te 18 kompanija i institucija koji su se našli na najnovijem popisu sankcija objavljenom u Europskom službenom glasniku. Na popisu je i čečenski predsjednik Ramzan Kadirov.

Svima njima zabranjen je i ulazak u EU te će se njihova eventualna imovina na području EU zamrznuti. Na popisu je dosad ukupno gotovo 90 osoba i 20 institucija ili tvrtki.

Abbot: Još nisu izvučena sva tijela

Posmrtni ostaci žrtava iz malezijskog Boeinga 777 još uvijek leže na mjestu nesreće, izjavio je u subotu australski premijer Tony Abbot.

Zrakoplov je prevozio 28 Australaca i devet osoba s prebivalištem u Australiji. "Koliko znamo, još uvijek ima tijela koja nisu pokupljena s mjesta nesreće. I stoga je važnije nego ikada da na mjesto pada zrakoplova dođe međunarodna misija", rekao je Abbot.

Radi se, dodao je šef australske vlade, "o humanitarnoj misiji". Upozorio je da što više vrijeme prolazi postoji veći rizik od pogoršanja stanja tijela. Australija želi u istočnu Ukrajinu uputiti 190 policajaca i nekoliko pripadnika obrambenih snaga (ADF) kako bi osigurali mjesto nesreće i pomogli da se pronađu sva tijela.

Malezijski i nizozemski premijer razgovarat će o pristupu srušenom avionu

 Malezijski premijer Nadžib Razak rekao je u subotu da će se idući tjedan sastati s nizozemskim premijerom Markom Rutteom i razgovarati s njime o tome kako osigurati slobodan pristup ukrajinskoj lokaciji na kojoj su ostaci Boeinga 777 srušenog prošli tjedan.

Proruski separatisti drže to istočnoukrajinsko područje na koje je pao malezijski avion na letu iz Amsterdama u Kuala Lumpur, s gotovo tristo putnika i članova posade.

Svi su poginuli, a zna se da su u avionu Malaysia Airlinesa bila 194 nizozemska i 43 malezijska državljana.

Nadžib je pomogao postići dogovor sa separatističkim čelnicima da vrate posmrtne ostatke žrtava kao i crne kutije, kako bi se moglo ustanoviti što se točno dogodilo. Sada je vrijeme, kaže Nadžib, da se nastavi istraga.

"Moj je prioritet sada pobrinuti se da se poštuje i treći dio dogovora, te da međunarodni istražitelji dobiju slobodan i siguran pristup toj lokaciji", kaže se u priopćenju malezijskoga premijera. "Za to je nužna suradnja i onih koji drže područje na kojem su ostaci aviona i ukrajinskih oružanih snaga".

Budući da upravo završava muslimanski sveti mjesec Ramazan, Nadžib će u srijedu odletjeti u Nizozemsku na razgovore s nizozemskim premijerom, dodaje se u priopćenju.

Malezijski stručnjaci drže da će trebati najmanje 30 istražitelja da se pokrije mjesto pada zrakoplova, osim nizozemskih istražitelja i stručnjaka iz agencije Ujedinjenih naroda za civilno zrakoplovstvo (ICAO).

"Nažalost, događaji na terenu, stalne borbe ukrajinskih i separatističkih snaga, sprečavaju slanje tako velikog kontingenta stručnjaka", kaže se u priopćenju.

Ukrajinska vojska od travnja pokušava istjerati separatiste iz gradova na istoku zemlje.

Britanija: Malezijski avion vrlo vjerojatno srušen ruskim projektilom

Britanija je u subotu optužila Rusiju za lažne tvrdnje u vezi s malezijskim zrakoplovom srušenim u istočnoj Ukrajini te ustvrdila da je "vrlo vjerojatno" kako ga je srušio projektil nabavljen u Rusiji, a ispaljen s položaja proruskih separatista.

Foreign Office priopćio je kako je Rusija objavila niz kontradiktornih tvrdnji o padu aviona u kojem je poginulo svih 298 putnika i članova posade, među kojima je bilo i desetero Britanaca.

Britanija zna i za podatke koji daju naslutiti da su separatisti planirali razbacati dijelove drugoga aviona na mjesto pada malezijskoga Boeinga 777, kako bi zavarali istražitelje, kaže se u priopćenju.

Britansko je priopćenje objavljeno pošto je ruski veleposlanik u Britaniji Aleksander Jakovenko novinarima u četvrtak rekao da tvrdnje kako je Rusija umiješana u rušenje "ne drže vodu".

Priopćenje Foreign Officea nazvano "Ruski mitovi o MH17" odbacilo je tvrdnje Kremlja da samo pruža humanitarnu pomoć separatistima te da zapadni dokazi koji navodno pokazuju suprotno nemaju nikakav kredibilitet.

"Kad se zna koliko ima dokaza, a sve ih je više, bez uvjerljivih dokaza za suprotno, smatramo da je veoma vjerojatno da je let MH17 srušen ruskim projektilom zemlja-zrak SA-11, kojim su rukovali s područja proruskih separatista koji u Ukrajini uživaju rusku potporu", kaže se u priopćenju.

"Rusija je objavila velik broj kontradiktornih tvrdnji koje jedna drugu isključju, a za taj napad okrivljuju Ukrajinu, ali one se ne temelje na činjenicama", dodaje se.

Steinmeier se zauzima za hitne sankcije Moskvi zbog Ukrajine

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier zauzeo se u tjedniku Der Spiegel za hitno donošenje gospodarskih sankcija Rusiji pošto je EU izrazio spremnost da donese sankcije zbog upletanja Moskve u ukrajinsko pitanje.

"Želimo ciljana pravila koja se brzo mogu pooštriti", ocijenio je Steinmeier, a navodi se u dijelu intervjua objavljenog u subotu.

Budu li zemlje Europske unije zajedno vršile taj pritisak, bit će to "nužna i jasna poruka Moskvi", rekao je.

Vicekancelar i ministar gospodarstva Sigmar Gabirel istaknuo je pak da sankcije ponajprije trebaju pogoditi oligarhe. "To bismo trebali učiniti sljedećeg tjedna", kazao je u Der Spiegelu.

"Zamrznut ćemo njihove bankovne račune u europskim prijestolnicama i uskratiti im putne vize", rekao je.

Europska komisija je u petak izvijestila da je EU spreman već idućeg tjedna uvesti gospodarske sankcije Rusiji zbog njezina upletanja u ukrajinskoj krizi.

Riječ je o sveobuhvatnim gospodarskim sankcijama u vezi s pristupom financijskim tržištima, prodajom oružja te osjetljivim tehnologijama na polju energetike i dobara dvojake, vojne i civilne, namjene.

EU je pooštrio svoje stajalište nakon pada malezijskog zrakoplova na istoku Ukrajine 17. srpnja koji je srušen, sumnja se, raketom proruskih separatista.

EU je u petak objavio novu listu s imenima 15 uglednih osoba i 18 pravnih osoba kojima će se uvesti sankcije zbog "povrede teritorijalne cjelovitosti" Ukrajine.

Europska unija je u subotu priopćila da je zbog njihove uloge u ukrajinskoj krizi sankcijama obuhvatila nove visoke ruske dužnosnike, uključujući šefove službe sigurnosti (FSB) i obavještajne službe.

Aleksandar Bortnikov, šef FSB-a, i Mihail Fradkov, šef obavještajne službe, su među 15 Rusa ili Ukrajinaca te 18 kompanija i institucija koji su se našli na najnovijem popisu sankcija objavljenom u Europskom službenom glasniku. Na popisu je i i čečenski predsjednik Ramzan Kadirov.

Svima njima zabranjen je i ulazak u EU te će se njihova eventualna imovina na području EU zamrznuti.

Na popisu je dosad ukupno gotovo 90 osoba i 20 institucija ili tvrtki.