Sajam knjiga u parizu: U središtu nizozemska književnost
Tekst se nastavlja ispod oglasa
23. sajam knjiga u Parizu, na kojemu će počasni gost biti književnost nizozemskog govornog područja Flandrije i Nizozemske, otvara se u petak, a traje do 26. ožujka.
Da bi predstavili književnost nizozemskog govornog područja, na pariški će sajam, jedan od najvećih kulturnih događaja u Europi otvoren za širu publiku (lani je imao 220.000 posjetitelja) doći 56 autora.
Među njima su i kandidati za Nobelovu nagradu Flamanac Hugo Claus i Nizozemac Cees Nooteboom, kao i dramatičar Jan Fabre i pisci poput Helle S. Haasse i Harryja Mulischa, koji su danas među najviše prevođenim autorima.
Stanje u Iraku ne bi trebalo "izravno utjecati" na broj posjetitelja koji većinom dolaze iz šire francuske publike, misli Pierre Capperon, direktor u Reed Expositions France, ali će možda utjecati na broj i vrstu prodanih knjiga.
Nakon 11. rujna 2001., francuski su čitatelji radije čitali geopolitičke i povijesne dokumente, kao i Nostradamusove knjige, nego romane, podsjeća Capperon.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sajam bi trebao potući rekord po broju naslova: tri tisuće naslova 1800 autora (neki s više naslova), od čega će dvije tisuće biti na prodaju.
Godine 1999. i 2000. štand Multimedia bio je najposjećeniji. Oko štandova koji su isticali prednosti elektronskih izdanja tiskalo se mnoštvo ljudi, a Vivendi, s tadašnjim direktorom Jean-Marie Mesierom, bio je prepun optimizma. Već je sajam 2002. zabilježio puno lošije rezultate, zbog pada zanimanja.
(Hina) vrad bnš
Da bi predstavili književnost nizozemskog govornog područja, na pariški će sajam, jedan od najvećih kulturnih događaja u Europi otvoren za širu publiku (lani je imao 220.000 posjetitelja) doći 56 autora.
Među njima su i kandidati za Nobelovu nagradu Flamanac Hugo Claus i Nizozemac Cees Nooteboom, kao i dramatičar Jan Fabre i pisci poput Helle S. Haasse i Harryja Mulischa, koji su danas među najviše prevođenim autorima.
Stanje u Iraku ne bi trebalo "izravno utjecati" na broj posjetitelja koji većinom dolaze iz šire francuske publike, misli Pierre Capperon, direktor u Reed Expositions France, ali će možda utjecati na broj i vrstu prodanih knjiga.
Nakon 11. rujna 2001., francuski su čitatelji radije čitali geopolitičke i povijesne dokumente, kao i Nostradamusove knjige, nego romane, podsjeća Capperon.
Sajam bi trebao potući rekord po broju naslova: tri tisuće naslova 1800 autora (neki s više naslova), od čega će dvije tisuće biti na prodaju.
Godine 1999. i 2000. štand Multimedia bio je najposjećeniji. Oko štandova koji su isticali prednosti elektronskih izdanja tiskalo se mnoštvo ljudi, a Vivendi, s tadašnjim direktorom Jean-Marie Mesierom, bio je prepun optimizma. Već je sajam 2002. zabilježio puno lošije rezultate, zbog pada zanimanja.
(Hina) vrad bnš
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati