54.144.194.161 US
 

Sarajevska Hagada - simbol koji je preživio

Piše:
ponedjeljak, 2.12.2002. 22:11
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

SARAJEVSKA Hagada, jedan od najstarijih poznatih prijepisa Starog zavjeta na hebrejskom jeziku, izložen je u ponedjeljak u Sarajevu nakon višegodišnjeg restauriranja.

Projekt restauriranja vodila je Andrea Pataki iz Državne akademije likovnih umjetnosti iz Stuttgarta.

U posebno osiguranoj i klimatiziranoj prostoriji, posjetitelji Zemaljskog muzeja BiH ubuduće će moći razgledati originalni rukopis za kojega se pretpostavlja kako je nastao između 1350. i 1370. godine u Španjolskoj odakle su ga Židovi-sefardi sa sobom donijeli u Bosnu bježeći iz svoje domoveine pred vjerskim progonima.

Prema procjenama stručnjaka, ovaj manuskript sada vrijedi najmanje sedam milijuna američkih dolara, no istinska vrijednost Hagade zapravo je u njezinom svjedočenju o bosanskoj povijesti, njezinoj teškoj stvarnosti ali i trajnom suživotu, plemenitosti i žrtvovanju za drugoga.

´Današnje postojanje ove knjige dokaz je da se u Bosni oduvijek živjelo zajedno i da ovo nije zemlja u kojoj su se ljudi mrzili u ubijali´, kazao je povodom izlaganja Hagade predsjednik Židovske zajednice BiH Jakob Finci.

Hagada je doista autentični svjedok bosanske povjesti. Otkako se 1510. godine pojavio prvi pisani trag o njezinom postojanju u Bosni, ona je tu zemlju napustila samo jednom. Bilo je to put u Zagreb kada je u glavnom gradu Hrvatske postavljena izložba o Židovima na tlu tadašnje Jugoslavije.

Suvremena povijest govori kako je proteklih 108 godina ona vlasništvo Zemaljskog muzeja u Sarajevu a javnosti je prvi puta pokazana 1965. u povodu 400 obljetnice osnutka Židovske općine u Sarajevu.

Ostalo razdoblje uglavnom je provela u depoima muzeja ili pak na skrovitim mjestima koja su je trebala zaštiti od uništenja što su joj prijetila zbog ratnih kataklizmi.

Legenda kaže kako je bogato opremljena knjiga u kožnom povezu s ilustracijama pozorno izrađenim u zlatu i bakru te oslikanim živim bojama darovana mladom bračnom paru u Barceloni odakle se 1492. godine otisnula na neizvjesno putovanje najprije u Italiju a onda preko Dalmacije u Bosnu.

Ta fascinantna knjiga koja priča svoju priču od početka svemira do smrti Mojsija po mnogo čemu je jedinstvena. Ona svijet krajem 14. stoljeća promatra kao okrugao - krajnje heretički pogled za to doba. Legenda također govori kako su crkveni cenzori pozorno proučavali Hagadu kao mogući heretički spis 1609. godine. Ona je tada pomilovana uz konstataciju kako u njoj ništa ne proturječi crkvenom nauku.

Govoreći o sarajevskoj Hagadi, voditelj misije Ujedinjenih naroda u BiH Jacques Klein podsjeća kako i sam dolazak španjolskih Židova u Bosnu odnosno Sarajevo novi posebnu poruku.

´Bježeći od progona, oni (Židovi) stigoše u multikulturalno Sarajevo koje bijaše svjetionik tolerancije u Europi. Za razliku od drugih europskih gradova gdje Židovi bijahu zatvoreni u geta, ovdje su živjeli slobodno u zajednici kao poslovni ljudi i zanatlije te su slobodno ispovjedali svoju vjeru. Jer zakon a ne vjera bili su temelj građanskog društva´, kaže Klein čijim je osobnim zalaganjem prikupljen značajan iznos inozemnih donacija kojim je osiguran trajan smještaj i zaštita Hagade.

´Za to je doista isključivo i prije svih zaslužan veleposlanik Klein´, priznat će i ravnateljica Zemaljskog muzeja Đenana Buturović.

No Klein i suvremene mecene nisu prvi koji su pomogli da Hagada preživi i svjedoči o prirodi Bosne i njezinih ljudi. Takav je recimo Jozo Petrović koji je bio ravnateljem Zemaljskog muzeja u vrijeme nacističke okupacije u Drugom svjetskom ratu. Osobnom hrabrošću on je 1941. godine spriječio pokušaj Nijemaca da Hagadu odnesu iz Sarajeva. Hagada je krišom prenesena iz Muzeja dočekavši kraj rata skrivena ispod praga kuće jednog Muslimana.

Povijest se na neki način ponovila 1992. godine kada su se Zemaljski muzej a s njim i Hagada našli na prvoj crti bojišnice. Tadašnji ravnatelj muzeja Enver Imamović organizirao je njezino spašavanje.

Hagada je rat provela u trezoru Narodne banke BiH a svjetlo dana nakratko je ugledala 1995. godine kada je u prigodi blagdana Pesaha prenesena u prostorije Židovske općine.

Cilj je bio pokazati kako su netočne tvrdnje srpske propagande da je vlada tadašnje Republike BiH prodala Hagadu i za te novce kupila oružje.

´Sarajevska Hagada je preživjela. Ali više od 230 tisuća ljudi u BiH nije´, podsjetit će Klein.

Za utjehu ostaje stari spis koji je sada siguran i ostaje svjedokom trajne hrabrosti i trijumfa pred licem zla. On ostaje kao simbol Sarajeva koje je izdržalo.

Američki diplomat koji krajem godine definitivno odlazi iz BiH priznat će kako spašavanje sarajevske Hagade drži svojim najvažnijim postignućem.

Čuvar Hagade, Zemaljski muzej BiH što ga je 1888. godine izgradila Austro-Ugarska, još čeka sličnu pomoć. Zamisao je da obnova te kuće omogući izlaganje sličnih vrijednosti drugih naroda koji žive u BiH. Baš kao što se u istoj sobi gdje je smještena Hagada nalazi grb kralja Tvrtka I Kotromanića, Hrvojev misal i džuz Mehmed-paše Sokolovića. Ravnateljica Buturović kaže kako sanacijski projekti za Muzej postoje. Kao i obično problem je samo u - novcu.

Za cjelovitu obnovu najznačajnije kulturne institucije u BiH treba gotovo 10 milijuna dolara.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije