Istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić danas je saslušao petero od osmero svjedoka o navodnom krivotvorenju tzv. brijunskih transkripata koji su, prema pisanju medija, temelj haške optužnice protiv trojice hrvatskih generala.

Svi saslušani svjedoci djelatnici su Odjela za tonsko snimanje Ureda predsjednika Republike, a kako se doznaje od predsjednice Istražnog centra Županijskog suda Mirjane Rigljan, riječ je o Nedi Sakač, Ljubici Šikić, Ljiljani Hasanović Mandić, Gordani Kolak i Mirku Šimuniću.

Detalje njihovih iskaza sutkinja Rigljan nije željela otkriti, rekavši da je tajnost njihovog svjedočenja u interesu istrage. Dodala je tek da će se na ročištu zakazanom 3. ožujka saslušati još tri svjedoka, bivših djeletnika Ureda predsjednika Republike koji nisu primili sudske pozive za današnje saslušanje.

Istražni sudac Devčić jučer je Hini kazao da bi svjedoci trebali objasniti kako su obavljeni, snimljeni i prepisani razgovori prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana s vojnim vrhom, uoči akcije Oluja 1995. Svjedoci bi trebali pojasniti i okolnosti pod kojima su sporni transkripti nastali, odnosno tko je bio na spomenutom sastanku, kada je on održan i slično.

Na pitanje zašto kao svjedoci nisu pozvani i sudionici sastanka, odnosno, pripadnici ondašnjeg državnog vrha, Devčić je rekao da može saslušati samo one osobe koje mu je predložilo tužiteljstvo.

Zagrebačko Općinsko državno odvjetništvo zatražilo je hitno saslušanje svjedoka nakon što su odvjetnici odbjeglog generala i haškog optuženika Ante Gotovine podigli kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog navodnog krivotvorenja transkripata.

Nakon podizanja kaznene prijave, u listopadu 2004., jedan od Gotovininih odvjetnika Ivo Farčić izjavio je da je odvjetnički tim to učinio jer smatraju da je netko preinačio originalne transkripte. Pojasnio je da se dokazi temelje na izjavama nekoliko sudionika brijunskog sastanka. Dijelove tih transkripata u listopadu je objavilo nekoliko hrvatskih medija.

Gotovinini odvjetnici tvrde da je na njima Haški sud temeljio optužbe o "zločinačkom pothvatu" s namjerom protjerivanja srpskih civila iz okupiranih dijelova Hrvatske.

Haško tužiteljstvo je, prema pisanju medija, u posjedu brijunskih transkripata još od 2000., a dvije godine kasnije su uvedeni kao dokaz na haškom suđenju Slobodanu Miloševiću.

Ako se utvrdi da je netko krivotvorio dokumente, za koje mediji tvrde da su temelj haške optužnice protiv generala Gotovine, ali i Ivana Čermaka te Mladena Markača, mogao bi odgovarati za kazneno djelo krivotvorenja isprava, za koje je predviđena kazna zatvora do pet godina.

(Hina) xam yso