54.196.201.241 US
 

Savjet za ekipu s Markova trga: Ako želite izaći iz krize, građanima treba oprostiti dugove!

KLJUČNI PODACI
  • Branimir Lokin predlaže alternativne mjere borbe protiv krize
  • Naglašava da je nužno potaknuti osobnu potrošnju
Piše: Petar Vidov
srijeda, 20.11.2013. 20:30
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Screenshot: YouTube/Vlada.hr

MAŠINA više ne funkcionira. Jasno je to svima koji su zadnjih pet godina proveli u Hrvatskoj. Dugo nam već obećavaju da ćemo izaći iz krize, da će dogodine biti bolje. Pravo rješenje problema, međutim, nitko ne nudi.

Recesiju smo odavno prevazišli. Hrvatsko gospodarstvo trenutno je u stanju depresije. Kao i većina građana. Da bi se to promijenilo, smatra makroekonomski ekspert Branimir Lokin, potrebno je iz temelja promijeniti pristup.

Na savjetovanju ekonomista koje je prošlog tjedna održano u Opatiji, Lokin je održao izlaganje na kojem je prezentirao alternativne mjere borbe protiv krize. Formula koju Lokin iznosi nije pretjerano komplicirana: spasiti nas može samo potrošnja.

Rast ne može biti ostvaren ako se novac napokon ne počne okretati. No, građani trenutno nemaju novca za trošenje. Ili, ako i imaju neka sredstva sa strane, čuvaju ih pod madracem u strahu od budućnosti koja će biti još depresivnija od sadašnjosti.

Osobna potrošnja u razdoblju od 2008. do 2011. pala je za čak 5,3 posto. U istom se razdoblju, ističe Lokin, državna potrošnja smanjila za 1,8 posto, a investicije su pale za 1,7 posto. Bez upumpavanja svježeg novca u sustav, oporavak nije moguć.

Reprogram i otpis dugova kao sredstvo izlaska iz krize

"Krizu nije moguće prevladati bez rehabilitacije potrošnje", naglašava Lokin. U tom su pogledu, smatra Lokin, politike usmjerene prema pokretanju investicijskog vala kao mogućeg protukriznog elementa sasvim promašene. Investicije same po sebi, smatra Lokin, ne mogu pokrenuti rast. Štoviše, polaganje svih gospodarskih nada u investicijsku politiku samo produbljuje krizu.

Fokusirati se treba, smatra Lokin, na osobnu potrošnju, koju treba vratiti na razinu pretkriznog razdoblja. "Budući da nije moguće kratkoročno povećati zaposlenost, niti plaće, prostor potrošnji moguće je otvoriti jedino reprogramom i otpisom dugova stanovništva gdje država treba nastupiti kao jamac, a kreditori kao financijski agenti", smatra Lokin.

Stanje duga stanovništva, ističe Lokin, već se treću godinu ne mijenja i iznosi oko 40 posto BDP-a. Također, dug je u 2012. godini dosegao vrijednost od oko 80 posto raspoloživog dohotka stanovništva. Većina dugova su kratkoročni i odnose se na zaduženje prema bankama.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Istodobno nastavlja se snažan trend razduživanja stanovništva i kreditne apstinencije. Usporedno s tim procesima jača trend štednje stanovništva, posebice devizne, što pojačava stupanj eurizacije sustava i deaktivizacije nacionalne valute", naglašava Lokin.

Dugoročno su ugrožene i banke

Potrošnja stanovništva je blokirana, a upravo ta blokada stvara zatvoreni krug krize, naglašava Lokin. Istovremeno, država se bavi nametanjem porezne presije, što možda ima blagotvorni učinak na punjenje proračuna, ali istovremeno dovodi do produbljivanja ekonomske depresije.

Model otpisa i reprogramiranja dugova, ističe Lokin, u interesu bi bio i bankama. Iako je bankovni sustav u Hrvatskoj stabilan, njegova profitabilnost naglo pada, objašnjava Lokin. U 2012. profitabilnost je manja za 14,6 posto, a prinos na kapital povećao se za tek 1 posto.

"Perspektivno je moguće očekivati rast cijene kapitala na svjetskom tržištu, ali i pogoršanje premije rizika za nacionalno gospodarstvo i državu. I konačno, nastavkom dekonjukture banke će morati povećati stupanj selektivnosti kredita što će im smanjiti prihode i povratno utjecati na cijenu novca iz domaćih izvora, odnosno rast pasivnih kamata s vrlo teškim posljedicama na gospodarstvo, financijski sustav i društvo u cijelosti", tvrdi Lokin.

Kad jača potrošnja, slabi kriza

U svojoj analizi Lokin se pozabavio i aktualnim gospodarskim modelom, te objasnio zbog čega isti ne može funkcionirati. Borba protiv krize trenutno ima tri cilja: fiskalnu konsolidaciju, fleksibilizaciju tržišta rada, te gospodarsko i društveno restrukturiranje po neoliberalnom modelu. "Opisani gospodarski obrazac ne postiže zadovoljavajuće rezultate u većini zemalja gdje je primijenjen, a na primjeru Hrvatske djeluje izrazito kontraproduktivno", kaže Lokin.

Fiskalna konsolidacija, što je samo drugo ime za smanjenje javne potrošnje, može uspjeti jedino ako prihodi rastu brže od rashoda, ističe Lokin. Bez gospodarskog rasta, taj uvjet nije moguće ispuniti. Štoviše, rezovi u trenutnoj gospodarskoj situaciji znače dodatni rast nezaposlenosti i pad potrošnje.

Sličan efekt ima i tzv. fleksibilizacija tržišta rada koja, prema Lokinu, ne dovodi do lakšeg otvaranja radnih mjesta, već do većeg broja nezaposlenih. A porast stope nezaposlenosti povećava troškove sustava, te obara potrošnju, ali i efikasnost, što nužno rezultira redukcijom tržišta i smanjenjem izvoza. Istovremeno, deficit se i dalje ne smanjuje zato što troškovi sustava rastu brže nego prihodi, a kapital bježi iz zemlje što smanjuje investicijski potencijal.

"U 2011. godini dolazi do zaustavljanja gospodarskog pada čemu pridonosi isključivo rast osobne potrošnje. Naime, to je godina u kojoj nikakvi ozbiljniji sustavni zahvati nisu poduzeti, osim što je pritisak u pravcu fiskalne konsolidacije i fleksibilizacije tržišta rada umanjen najvjerojatnije zbog izborne godine, što je omogućilo rast potrošnje i na taj način zaustavilo pad gospodarske aktivnosti nakon uzastopne dvije godine", objašnjava Lokin.

Međutim, već 2012. godina donijela je nove probleme. "Uslijed oštrih mjera fiskalne konsolidacije (PDV, porezi) i fleksibilizacije tržišta radne snage (preko 370 tisuća nezaposlenih), dolazi do iznimno oštrog pada osobne potrošnje što vodi nastavno do pada BDP-a", tvrdi Lokin.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije