Foto montaža: Index, Karte i ilustracije u tekstu: ISZD

U ZAGREBU ima 537.188 radno sposobnih stanovnika. No, samo 365.703 ih je radno aktivno. Ipak, stopa nezaposlenosti u Zagrebu relativno je niska i iznosi tek 8,67 posto. Nezaposlenih stanovnika u Zagrebu je 46.594.

Podaci su to Instituta sinergije znanosti i društva (ISZD), koji je u sklopu svog projekta HRstat predstavio podatke o nezaposlenosti i plaćama u Hrvatskoj. Stopa nezaposlenosti u ovom slučaju definirana je kao udio broja nezaposlenih u broju radno sposobnog stanovništva. Podaci o broju nezaposlenih su HZZ-ovi, iz prosinca 2013. godine, dok su podaci o broju radno aktivnog i radno sposobnog stanovništva izvučeni iz popisa stanovništva 2011. godine.

Općine s najvećim brojem nezaposlenih, prema podacima ISZD-a, nalaze se na istoku Hrvatske, u županijama Sisačko-moslavačkoj, Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj... U Popovcu (Osječko baranjska) stopa nezaposlenosti iznosi čak 30,45 posto: radno aktivnog stanovništva je 750, radno sposobnog 1386, a nezaposlenih ima 422. U susjednom Jagodnjaku još je gore, stopa nezaposlenosti iznosi 40,76 posto: radno sposobnih je 1310, radno aktivnih ima 627, a nezaposlenih 534.

Što se tiče velikih gradova, najmanja stopa nezaposlenosti je u Zagrebu (8,67 posto) i njegovoj okolici, iako u glavnom gradu ima više od 46 tisuća nezaposlenih. No, također treba imati na umu i da u Zagrebu i okolici zapravo živi četvrtina Hrvatske. U Velikoj Gorici tako ima 43.739 radno sposobnih stanovnika, dok je radno aktivno njih 28.782. Nezaposlenih je 3488 pa stopa nezaposlenih iznosi 7.97 posto.

U Rijeci stopa nezaposlenosti iznosi 11,37 posto. Radno sposobnih stanovnika ima 88.271, a radno aktivnih 59.255. Nezaposlenih u Rijeci je 10.036.

U najvećem gradu istočne Hrvatske, Osijeku, stopa nezaposlenosti je 13,78 posto. Osijek ima 73.921 radno sposobnu osobu, radno aktivnih je 46.992, a nezaposlenih 10,190.

Stopa nezaposlenosti u Splitu iznosi čak 15,50 posto. Radno sposobnih stanovnika ima 121.242, radno aktivnih tek 77.223. Broj nezaposlenih u Splitu je 18.792.

Što se tiče ostalih većih gradova, stopa nezaposlenosti u Puli je 9,18 posto, u Zadru 10,39 posto, u Šibeniku 10,21 posto, u Dubrovniku 8,71 posto, u Karlovcu 11,50 posto, u Sisku 17,14 posto, u Čakovcu 10,17 posto, u Varaždinu 9,23 posto, u Virovitici 15,41 posto, u Bjelovaru 14,90 posto, u Koprivnici 11,07 posto, u Slavonskom Brodu 14,95 posto, u Vinkovcima 15,18 posto, u Vukovaru 17,17 posto...

"Upravo je pitanje mladih i nezaposlenosti jedna od važnijih tema u Hrvatskoj. U serijalu slika prikazanih na mozaiku ispod može se vidjeti kako se stopa nezaposlenosti mijenja s dobnim skupinama (od po pet godina). Uočava se velika nezaposlenost mladih – ako izuzmemo općinu Civljane koja gotovo da niti nema mladih, stopa nezaposlenost dvadesetogodišnjaka u nekim sredinama se kreće oko 50%, dok donju granicu predstavljaju općine s oko 5%. Mozaik ilustrira i postojanje triju grupa općina po pitanju nezaposlenosti: jedna grupa ima nisku (tj. nižu) nezaposlenost mladih, druga grupa ima visoku (tj. višu) nezaposlenost mladih, ali u obje grupe nezaposlenost opada sa starošću, no ne i u trećoj grupi koja ima visoku nezaposlenost po svim dobnim skupinama. Posljednju grupu općina možemo označiti kao onu koja se bori s permanentnom nezaposlenošću, odnosno njihovi stanovnici u pravilu spadaju u grupu dugotrajno nezaposlenih osoba", poručuju autori istraživanja.

Donji pak grafikoni prikazuju trend rasta nezaposlenosti ovisno o stupnju obrazovanja. U tu svrhu autori istraživanja računali su trend promjene nezaposlenosti za svaku općinu i grad u razdoblju od 2008. do 2013. godine. Prvi graf pokazuje koliko iznosi taj trend za osobe s osnovnoškolskim ili nižim stupnjem obrazovanja, srednji graf odnosi se na osobe koje imaju srednju školu, a treći graf na visokoobrazovane stanovnike.

Sljedeći grafikon prikazuje iznose neto plaća u Hrvatskoj. Autori istraživanja kao parametar su postavili godišnje neto plaće zaposlenih, bez obrta i slobodnih zanimanja, te su na taj način izračunali prosječne godišnje neto plaće u svim općinama i gradovima u Hrvatskoj.

"Razlike između dijelova Hrvatske su dramatično velike: ako izuzmemo općine u kojima žive uglavnom umirovljenici (pa u općinu dolazi više novca iz mirovina nego plaća), razlika između najsiromašnijih sredina i Grada Zagreba, kao najbogatije sredine, jest faktor četiri", poručuju autori istraživanja.

Kada su kao parametar uveli i broj ratnih invalida u pojedinim gradovima i općinama, došli su do vrlo zanimljivog podatka: "Nezaposlenost raste, a plaća po glavi radno sposobnog opada, kako raste udio invalida Domovinskog rata. To nam govori kako su posljedice rata još uvijek važan faktor u ekonomskom i političkom razvoju Hrvatske Hrvatske i dio županija stavljaju u komparativno znatno lošiji položaj, koji nema izgleda poboljšanja u dogledno vrijeme".