54.81.110.114 US
 

´Science´: Najveća medicinska dostignuća u 2002. godini

Piše:
ponedjeljak, 23.12.2002. 16:02
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

NA TRADICIONALNOJ godišnjoj listi deset najvećih medicinskih dostignuća 2002. godine, koju sastavljaju urednici znanstvenog časopisa ´Science´, prva dva mjesta zauzimaju otkriće receptora odgovornih za osjećaj hladnoće i otkriće proteina melanopsina nužnog za rad ´tjelesnog sata´ sisavaca.

Ovogodišnji ´pobjednici´ izabrani su zbog ´velikih mogućnosti primjene i zato što omogućuju velik napredak znanosti´, navodi se u službenom priopćenju Američkoga društva za promicanje znanosti koje tiska časopis ´Science´.

Receptore koji reagiraju na hladnoću i mentol, koji se u obliku ulja metvice koristi u proizvodima poput anestetika i slatkiša, otkrile su dvije neovisne skupine znanstvenika.

´Otkrili smo kako naše tijelo otkriva hladnoću´, rekao je David D. McKemy, čija je skupina identificirala receptor i nazvala ga CMR1.

Prema McKemyju, receptor pripada obitelji staničnih kanala, tzv. TRP obitelji. On i njegove kolege s kalifornijskog Sveučilišta u San Franciscu prije toga su otkrili još jednog člana obitelji TRP - receptor odgovoran za osjećaj topline i kapsaicina, kemikalije koja daje pikantan okus feferonima.

Otkrivanje receptora koji nam omogućuju osjećaj topline i hladnoće omogućit će bolje razumijevanje načina na koje tijelo obrađuje osjećaj topline od perifernih živaca do mozga. Usto, otkriće će znanstvenicima omogućiti bolje razumijevanje temeljnih bioloških pitanja, poput načina na koji tijelo osjeća temperaturu pa do načina na koji se ta informacija iz okoline prenosi u mozak.

Do drugog najvećeg otkrića 2002. godine znanstvenici su došli tijekom istraživanja na miševima koje je potvrdilo da je protein osjetljiv na svjetlost, zvan melanopsin, nužan za rad ´tjelesnog sata´ u sisavaca.

Prijašnja su istraživanja najavila da bi melanopsin, koji se može pronaći u stanicama mrežnice, mogao biti glavni prijenosnik poruka o svjetlosti. Stanice koje sadrže melanopsin razdvojene su od stanica mrežnice koje ljudima omogućuju da vide, a njihova je funkcija pružanje manje specijalizirane percepcije promjena u svjetlosti.

Te svakodnevne promjene između dana i noći, koje percipira mrežnica, pomažu u namještanju tjelesnog sata ili cirkadijanih ritmova. Uz to što upravlja ciklusom budnosti i sna, cirkadijani ritmovi imaju veliku ulogu u nizu tjelesnih procesa poput proizvodnje hormona, krvnog tlaka i tjelesne temperature.

Znanstvenici već duže pokušavaju shvatiti kako tijelo usklađuje svoj unutarnji sat s promjenama ritma koje se događaju pri putovanju kroz vremenske zone ili kod osoba koji rade u noćnoj smjeni. Novo istraživanje prvo je uspjelo ustanoviti povezanost melanopsina i cirkadijanih ritmova´, navodi autor studije dr. Norman F. Ruby sa sveučilišta Stanford.

Neki se znanstvenici nadaju da bi uz pomoć ovih otkrića razviti načine na koje bi se prirodni ritam mogao ponovno uspostaviti, jer kronične promjene u cirkadijanim ritmovima mogu uzrokovati zdravstvene teškoće, od čira na želucu pa do bolesti srca. Ruby također napominje da cirkadijani ritmovi ritam kod slijepih nisu usklađeni s vanjskim svijetom, zbog čega je njihov ciklus sna i jave poremećen.

No, sad kad znaju da malanopsin prenosi informacije o svjetlosti, znanstvenici se nadaju da bi on mogao biti nov cilj za razvoj metoda kojim bi se ljude moglo održavati u normalnom ritmu dan/noć.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije