Foto: Jurica Galoić/Pixsell

VLADA je usvojila konačni prijedlog zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, no iz Zakona unatoč najavama misteriozno su nestale vjerske zajednice, prije svega Katolička crkva.

Za Crkvu ide 400 kuna od prosječne plaće

Podsjetimo, svaki građanin godišnje za Katoličku crkvu izdvaja 400 kuna od prosječne plaće, 16 lipa od svakih 100 kuna potrošenih u trgovini i 80 lipa od svakih 100 kuna kazne ili takse. S druge pak strane Crkva godinama svjesno izigrava zakonske propise RH jer ne objavljuje svoje financije na transparentan način.

Vlada je već prije odbila bilo kakvu mogućnost revizije Vatikanskih ugovora, a čini se da nema ništa ni od oporezivanja crkvenih prihoda. Naime, s više od od milijardu kuna iz proračuna financiraju se različite udruge od čega se na Crkvu troši najmanje 330 milijuna.

"Obveznici ovoga Zakona jesu jasno definirani, no kroz njega se provlače izuzeća od primjene pojedinih propisanih obveza pa su tako vjerske zajednice izuzete od izrade godišnjih programa i financijskih planova te su izuzete od vođenja knjigovodstva po načelu dvojnog knjigovodstva. Također, za razliku od ostalih neprofitnih organizacija koje su obvezne izvještavati o stanju i strukturi, promjenama u vrijednosti i obujmu imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda i rashoda, vjerske zajednice obvezne su sastavljati financijski izvještaj samo o primicima iz proračuna i izdacima", upozoravao je GONG prije nekoliko mjeseci, ali čini se uzalud.

U udrugama radi 9.840 zaposlenih

U zakonu jasno stoji da vjerske zajednice nisu više obveznici zakona o neprofitnim udrugama no moraju dostavljati izvještaje o potrošnji proračunskih sredstava. Isto tako  moraju  imati i financijski nadzor sredstava iz javnih izvora No, Crkva je do sada uspješno ignorirala ove stavke.

Ministar financija Boris Lalovac izvijestio je tako danas o poslovanju neprofitnih organizacija u 2013. godini. Kaže da su imali 37,3 mlrd kuna ukupne imovine, dok su udruge unutar tog dijela imale oko 4,2 mlrd kn. U 2014. godini neprofitne organizacije prenijele su višak od 8,1 milijardi iz prethodnih godina, dok su udruge prenijele 1,2 milijarde kuna.

"Također, ukupni prihodi neprofitnih su oko 12 milijardi, od toga udruga 3,7 milijardi kuna, a ono što je zanimljivo, promet preko računa neprofitnih organizacija u 2013. godini iznosi oko 33,2 milijarde kuna, a promet preko računa udruga je 10,6 milijardi kuna, i u udrugama radi oko 9.840 zaposlenih."

Sindikati i udruge poslodavaca bez revizije

Kad je riječ o konačnom prijedlogu Zakona, Lalovac je izvijestio da se briše članak 33. koji je propisivao da se iznad 230 tisuća kuna prihoda ostvarenih određene udruge, a bave se gospodarskom djelatnošću, mora osnovati trgovačko društvo.

To je već definirano Zakonom o porezu na dobiti i drugim poreznim aktima.

"Ono što je također promjena u odnosu na prvo čitanje je da su sindikati i udruge poslodavaca izuzeti od obveze objave revizorskog izvješća javno, nego isključivo Ministarstvo financija, također se propisuje da su izuzeti od objave godišnjih financijskih izvještaja putem registra neprofitnih udruga."

Smanjene su i neprimjereno visoke kazne pa ako se napravi prekršaj kazne su spuštene od tisuću do 50 tisuća kuna.