54.81.71.187 US
 

Separatisti nisu poslušali Putina: "Referendum će se održati 11. svibnja"

Piše: Hina
četvrtak, 8.5.2014. 22:13
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina

PRORUSKI separatisti na jugoistoku Ukrajine namjeravaju održati referendume o neovisnosti u nedjelju, unatoč pozivu ruskog predsjednika Vladimira Putina da ih odgode, javljaju ruski i ukrajinski mediji u četvrtak.

"Referendum će se održati 11. svibnja", rekao je čelnik separatista u regiji Donjecka Denis Pušilin.

Građani većinom rusofonih jugoistočnih regija Ukrajine odbili su priznati legitimitet prijelazne vlade u Kijevu i najavili su referendume o samoodređenju u regijama Donjecka i Luhanska za 11. svibnja.

Putin je pozvao u srijedu proruske separatiste da odgode referendume.

"Pozivamo predstavnike jugoistoka Ukrajine, pristaše federalizacije zemlje, da odgode referendum planiran za 11. svibnja", rekao je Putin u Moskvi nakon sastanka s predsjedavajućim OESS-a.

Separatisti u Donjecku su obećali da će razmotriti Putinov prijedlog, ali očito su ga odlučili ne poslušati budući da su jednoglasno podržali njegovo održavanje u nedjelju.

U Lugansku su također odbili odgodu referenduma i rekli su da će se on održati kao što je i planirano.

EU: Referendum na istoku Ukrajine samo će pogoršati stanje

Održavanje referenduma na istoku Ukrajine u nedjelju "samo će pogoršati stanje" u zemlji, izjavila je u četvrtak glasnogovornica EU-a nakon objave proruskih separatista o održavanju glasovanja, usprkos apelu ruskog predsjednika Vladimira Putina.

"Inzistiramo na činjenici da se referendum ne smije održati" jer "bi samo pogoršao situaciju" i "mogao dovesti do novog skandala", izjavila je Maja Kocijančič, glasnogovornica diplomatske službe EU-a pred novinarima u Bruxellesu.

"Takvo glasovanje ne bi imalo demokratski legitimitet", naglasila je ona. "Podržavamo u potpunosti teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine".

Proruski pobunjenici najavili su u četvrtak održavanje referenduma o nezavisnosti, posebice u gradovima Donjecku i Slovjansku, usprkos apelu Vladimira Putina da ga se odgodi.

Izjave ruskog predsjednika "predstavljaju etapu koja može pomoći u smirivanju" ali "moramo vidjeti prate li te riječi djela", izjavila je Kocijančič.

Europski ministri vanjskih poslova okupit će se u Bruxellesu u ponedjeljak, dan nakon referenduma. Mogli bi odlučiti nametnuti nove sankcije i proširiti kriterije na temelju kojih se primjenjuju, rečeno je iz diplomatskog izvora.

No, razlike ostaju između zemalja koje se zalažu za veću čvrstoću EU-a spram Rusije i ukrajinskih separatista, poput Poljske i Britanije, i onih koje nisu sklone širenju spektra sankcija na gospodarstvo.

Ukrajinska vlada ne pregovara s teroristima

Ukrajinska vlada spremna je na pregovore s političkim strankama i regionalnim dužnosnicima na istoku Ukrajine kako bi se riješila kriza u zemlji, ali neće pregovarati s teroristima, priopćilo je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova.

"Apsolutni prioritet za vladu u Ukrajini je puni nacionalni dijalog uz sudjelovanje svih političkih snaga, regionalnih predstavnika i javnosti", kaže ministarstvo u priopćenju. "Međutim, dijalog je nemoguć i nezamisliv s teroristima".

Kijev naziva proruske separatiste "teroristima" i "banditima" koje podupire Rusija kao dio napora da destabilizira Ukrajinu, dok Rusija negira da igra bilo kakvu ulogu u neredima na istoku zemlje.

Poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina upućen u srijedu istočnim regijama da odgode referendum o neovisnosti predviđen za 11. svibnja dio političara tumači kao moguće ublažavanje stajališta.

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier pozdravio je takav ton ruskog predsjednika, javio je AFP.

"Pozdravljam konstruktivni ton koji je pokazao predsjednik Putin nakon sastanka s predsjedavajućim OESS-a Didierom Burkhalterom", kazao je njemački šef diplomacije ministar u priopćenju.

"Moguće je da se nalazimo u odlučujućem trenutku", rekao je Steinmeier. "Situacija je kritična, ali postoji još uvijek šansa da se diplomatskim putevima izbjegne nova eskalacija nasilja i potpuni gubitak kontrole na istoku Ukrajine".

Putin je nakon sastanka objavio da povlači ruske snage s ukrajinske granice, pozvao je proruske separatiste da odgode referendum o odcjepljenju te istaknuo da su gledišta OESS-a i Moskve vrlo slična i da želi rješenje krize što je prije moguće,

Britanski ministar vanjskih poslova William Hague rekao je u četvrtak da bez obzira na Putinovu izjavu nema znakova povlačenja Rusije s granice s Ukrajinom te je pozvao proruske separatiste u istočnoj Ukrajini da ne održe planirani referendum.

"Nismo vidjeli nikakve dokaze o bilo kakvim ruskim snagama koje se povlače iz područja gdje su bile stacionirane posljednjih mjeseci", rekao je.

NATO je dan ranije, u srijedu, također priopćio da nema znakova povlačenja, što je u četvrtak prokomentirala Rusija izjavom da je njegov glavni tajnik očito "slijep".

Rusko ministarstvo vanjskih poslova kazalo je da je Anders Fogh Rasmussen očito "slijep" budući da ne vidi znakove ruskog povlačenja s ukrajinske granice, javio je Reuters pozivajući se na Itar-Tass.

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk nazvao je ranije Putinov poziv na odgodu referenduma i o povlačenju s granice "praznom pričom".

Proruski pobunjenici u Ukrajini ignoriraju Putina

Proruski separatisti na istoku Ukrajine odbacili su javni poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina da odgode referendum o secesiji 11. svibnja i objavili da će se plebiscit održati kako je i planirano.

Denis Pušilin, čelnik tzv. separatističke Donjecke Narodne Republike izjavio je u četvrtak da je "narodno vijeće" jednoglasno odlučilo da će referendum biti ove nedjelje.

"Građanski rat je već počeo. Referendum ga može zaustaviti i početi politički proces", rekao je novinarima Pušilin, prenosi Reuters.

Na vijest da pobunjenici ignoriraju Putinov poziv, potonule su ruske burze, a u Kijevu su dužnosnici obećali da će nastaviti sa svojom "protuterorističkom kampanjom" s ciljem vraćanja istočnih regija pod svoju kontrolu.

Regije Donjeck i Luhansk u kojima bi se u nedjelju trebao održati referendum zajedno su otprilike veličine Hrvatske i imaju 6,5 milijuna stanovnika. To "područje ugljena i čelika" čini trećinu ukrajinske industrijske proizvodnje.

Rusija je zasad šturo reagirala na odluku pobunjenika. Putinov glasnogovornik kazao je da Kremlju trebaju dodatne informacije. Dodao je, međutim, da je izjava separatista stigla tek pošto je Kijev najavio da će nastaviti sa svojom vojnom operacijom, implicirajući da je Ukrajina kriva za to što referendum ide dalje.

Politički analitičari kažu da je Putin možda i očekivao da će separatisti nastaviti s provedbom referenduma kako bi pokazali da od njega ne primaju naredbe. A distancirajući se od procesa za koji zna da ga Zapad neće priznati, Putin se nada da neće dobiti daljnje sankcije, čiji se učinak počeo osjećati u Rusiji.

Putin je u srijedu, u iznenadnom ublažavanju retorike i namjera, separatiste pozvao da odgode referendum i objavio da se ruska vojska povlači s ukrajinskih granica. To je doživljeno kao prvi znak mogućeg napretka u najvećoj krizi odnosa Rusije i Zapada od Hladnog rata.

Njemačka je pozdravila izjavu ruskog predsjednika, ali su neki drugi zapadni državnici ostali suzdržani. "Pozdravljam konstruktivan ton iz Moskve. Možda smo sada u ključnom momentu. Iako je situacija na istoku i dalje kritična, diplomacija ima prigodu zaustaviti eskalaciju nasilja i gubitak kontrole", priopćio je šef njemačke diplomacije Frank Walter Steinmeier. Nešto kasnije, na jednom događaju u Berlinu, ipak je malo reterirao. "Situacija na istoku Ukrajine razvija se po svom. Izgleda da neke separatističke skupine ne slušaju ni Kijev niti Rusiju i zbog toga bi se neki ljudi u Moskvi trebali malo zamisliti", rekao je.

Na tiskovnoj konferenciji u Varšavi poljski premijer Donald Tusk i glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen kazali su da Putinove izjave uzimaju s oprezom. "Procjena NATO-a je ista kao i naša, riječima predsjednika Putina trebamo pristupiti s velikim oprezom. Ovo još nije trenutak kada s entuzijazmom možemo objaviti da je kriza gotova. Nadamo se da Putinova izjava vodi k optimističnijem scenariju, ali danas je još prerano da to potvrdimo", rekao je Tusk.

Rasmussen je ranije rekao da NATO, baš kao niti Pentagon, ne vidi nikakve znake da se ruska vojska stvarno povlači s ukrajinske granice kao što je to Putin najavio. "Ako to ne vidi, onda je slijep", poručili su mu iz ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Američki državni podtajnik Nicholas Burns u četvrtak je posjetu Kazahstanu i tamo je na pitanje novinara rastu li šanse za rješavanje ukrajinske krize pošto se Putin 'smekšao' kratko odgovorio: "Vidjet ćemo". Situaciju na istoku Ukrajine ocijenio je "iznimno zapaljivom", a dosadašnje rusko ponašanje nazvao "opasnim i neodgovornim".

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Održavanje referenduma na istoku Ukrajine u nedjelju "samo će pogoršati stanje" u zemlji, izjavila je u četvrtak glasnogovornica EU-a nakon objave proruskih separatista o održavanju glasovanja, usprkos apelu ruskog predsjednika Vladimira Putina. "Inzistiramo na činjenici da se referendum ne smije održati jer bi samo pogoršao situaciju", izjavila je Maja Kocijančič.

Putin je u međuvremenu dobio poziv da sudjeluje na obilježavanju 70. godišnjice iskrcavanja u Normandiji i preko svog glasnogovornika u Parizu poručio da se ima namjeru odazvati. Bit će to njegov prvi susret sa zapadnim državnicima otkako je izbila ukrajinska kriza i vratila odnose Zapada i Rusije na rub Hladnog rata.

Američki predsjednik Barack Obama i njemačka kancelarka Angela Merkel su među onima koji bi 6. lipnja trebali nazočiti svečanosti obilježavanja Dana D.

Putin za ravnopravni dijalog Kijeva i separatista

Ruski predsjednik Vladimir Putin drži da je ukrajinska kriza posljedica neodgovornih politika i rješenje vidi u ravnopravnom dijalogu Kijeva i separatista, a na dijalog o ustavnoj reformi i povlačenje ukrajinske vojske s istoka zemlje pozvao je u četvrtak i njegov šef diplomacije.

"Primjer našeg susjeda, naše bratske Ukrajine, jasno govori da neodgovorne politike izazivaju višestruke nevolje i gubitke", rekao je u četvrtak Putin u Kremlju.

Njegov ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u telefonskim razgovorima s kolegama iz Njemačke i Francuske pozvao je vlasti u Kijevu na odgovornost.

"Besmisleno" je da Ukrajina održava predsjedničke izbore 25. svibnja sve dok vlada u Kijevu ne prekine vojne operacije protiv separatista na istoku i ne počne nacionalni dijalog o ustavnoj reformi, rekao je Lavrov francuskome kolegi Laurentu Fabiusu.

U razgovoru s njemačkim kolegom Frankom-Walterom Steinmeierom Lavrov je izrazio "duboku zabrinutost" jer Kijev omalovažava prijedloge Moskve i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) za razrješenje krize.

Vlasti u Kijevu "dovode u pitanje napore OESS-a da se pokrene nacionalni dijalog", rekao je.

Predsjednik Europskog vijeća u ponedjeljak u Kijevu

Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy će u ponedjeljak otići u Kijev izraziti podršku Europske unije Ukrajini, prije predsjedničkih izbora 25. svibnja, priopćeno je u četvrtak iz EU.

"Odlazim u posjet Kijevu u ponedjeljak gdje ću nastaviti razgovore o načinima stabiliziranja stanja u Ukrajini prije predsjedničkih izbora 25. svibnja, okončanju nasilja u Ukrajini i pokretanju nacionalnog dijaloga", naveo je Rompuy u priopćenju. To će mu biti prvi posjet toj zemlji od početka krize.

Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton je posjetila Kijev nekoliko puta prije pada proruskog predsjednika Viktora Janukoviča. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso nije od početka krize niti jednom otišao u Ukrajinu.

Van Rompuy je rekao da je u četvrtak telefonski razgovarao s premijerom Arsenijem Jacenjukom o stanju u Ukrajini i da gda je on pozvao u Kijev.

EU je u četvrtak upozorila protiv održavanja referenduma o neovisnosti na istoku Ukrajine, koji organiziraju proruski separatistički pobunjenici i istaknula da će to samo pogoršati stanje u zemlji.

Van Rompuyev posjet Kijevu će se odvijati dan prije odlaska ukrajinske vlade u Bruxelles gdje će ju primiti Europska komisija kako bi razmotrili mjere podrške Kijevu.

EU je počela primjenjivati svoj plan financijske pomoći od 11 milijardi eura, što je odlučeno nakon potpisivanja sporazuma o između EU i Ukrajine početkom ožujka.

Smjernice OESS-a bliske stavovima Kijeva

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je u četvrtak da nacrt smjernica za rješavanje krize koje su predložili predstavnici Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) ima neke zajedničke elemente sa gledištima vlade u Kijevu.

Čelnik informativnog odjela ministarstva Jevgenij Perebinis rekao je da u nacrtu nema zahtjeva da ukrajinske snage zaustave "protuterorističku operaciju" kojom se žele protjerati paravojne snage ruskih separatista.

Reuters navodi da se u dokumentu koji su predstavnici OESS-a dali ukrajinskim dužnosnicima navodi da Ukrajina ima pravo koristiti svoje snage sigurnosti "na proporcionalan način" kako bi spriječila nasilje. Također se kaže da se obje strane trebaju suzdržati od "nasilja, zastrašivanja i provokacija".

Proruski separatisti na istoku Ukrajine odbacili su javni poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina da odgode referendum o secesiji 11. svibnja i objavili da će se plebiscit održati kako je i planirano. Denis Pušilin, čelnik tzv. separatističke Donjecke Narodne Republike izjavio je u četvrtak da je "narodno vijeće" jednoglasno odlučilo da će referendum biti ove nedjelje.

Putin u Ukrajini vodi "nelinearni rat"

Iako mnogi govore o "nazadnom razmišljanju" Rusije, čini se da Putin strategijom u Ukrajini zapravo pokazuje izvrsno poznavanje geopolitike 21. stoljeća, a da Zapad reagira hladnoratovski i zato se ne snalazi, piše u Foreign Policyju Peter Pomerantsev.

Pristup Kremlja mogao bi se opisati kao "nelinearni rat": taj je izraz upotrijebio Vladislav Surkov, bliski savjetnik predsjednika Vladimira Putina u kratkoj priči koju je pod svojim pseudonimom Nathan Duvovitsky objavio tek koji dan prije ruske aneksije Krima.

Surkov piše o nelinearnom ratu: U primitivnim ratovima 19. i 20. stoljeća borile su se samo dvije strane. Dvije države, dva bloka saveznika. Sada su se sukobile četiri koalicije. Ne dvije protiv drugih dviju, ili tri protiv jedne. Sve protiv svih", kaže Surkov u distopiji koju je smjestio u budućnost, "nakon petoga svjetskog rata".

Osoba koju smatraju izumiteljem sustava "upravljane demokracije" kakva dominira Rusijom 21. stoljeća u ovoj se priči okreće vanjskoj politici i stvara svijet u kojem više ne vrijede stare geopolitičke paradigme.

Stari savezi poput NATO-a ili EU-a znače manje od komercijalnih odnosa s nominalno zapadnim tvrtkama poput Exxona, BP-a ili Mercedesa. Zapad se htio ubrzanim prihvaćanjem Rusije u globalno gospodarstvo osigurati od eventualne agresije, ali Kremlj je brzo shvatio da upravo takvim povezivanjem Rusija može nekažnjeno izvršiti agresiju.

"Mnoge će pokrajine prići jednoj strani. Mnoge drugoj. Jedan grad, ili naraštaj, ili rod, otići će na treću stranu. A onda će mijenjati strane, katkad i usred bitke jer su im ciljevi raznorodni, a većina rat smatra samo dijelom toga procesa. I to ne nužno najvažnijim dijelom", napisao je proročanski Surkov.

Neizravna intervencija


Upravo se takav pristup "neizravne intervencije" može prepoznati u ukrajinskim događajima u kojima najbogatiji Ukrajinac Rinat Ahmetov, milijarder iz Donjecka ili Mihail Dobkin koji je nekad bio na vlasti u Harkivu, a sad je predsjednički kandidat, javno daju potporu novoj vlasti, ali od nje ipak i strahuju jer su nekad podupirali i svrgnutoga predsjednika Viktora Janukoviča. Nužna im je "prava doza separatizma" koja jamči sigurnost i njima i njihovim globalnim financijskim interesima. Korporativni klišej "razmišljaj globalno, djeluj lokalno" prepoznaje se kao ruski moto u Donbasu.

"Nelinearni" senzibilitet Kremlja prepoznatljiv je i u manipuliranju zapadnim političarima i medijima. Kremlj 20. stoljeća mogao je lobirati samo među sovjetskim simpatizerima na ljevici, a današnji kaleidoskopom različitih poruka stvara raznorodne saveznike. Protueuropejstvo privlači mađarski desničarski i nacionalistički Jobbik, krajnjoj se ljevici sviđa priča o borbi protiv američke hegemonije, američki religiozni konzervativci slažu se s kremaljskim protivljenjem homoseksualizmu.

U medijima se pojavljuju tekstovi u kojima autori zaboravljaju spomenuti svoje veze s Kremljem, bila tu riječ o Ketchumu, tvrtki za PR koja u Huffington Postu objavljuje prokremaljske uvodnike, ili o protumajdanskim člancima u Spectatoru u kojima autor, britanski povjesničar John Laughland izostavlja podatak da je direktor think-tanka koji je osnovan u suradnji s osobama povezanima s Kremljem. Sukob interesa opovrgava i utjecajni njemački politički konzultant Alexander Rahr koji plaću prima kao savjetnik njemačke energetske tvrtke Wintershall, partnera ruske plinske kompanije Gazproma.

Globalno selo protiv nelinearnog rata

Za borbu protiv nelinearnog rata nužne su nelinearne mjere, piše Foreign Policy. Antikorupcijske nevladine organizacije moraju dobiti potporu kako bi mogle vršiti snažna i svakodnevni pritisak na korumpirane mreže, kako bi ih prokazivale i natjerale zapadne vlade da provode vlastite zakone o pranju novca.

Nužno je shvatiti i da Kremlj globalizaciju ne doživljava kao "kič sličicu" s naslovnice godišnjeg izvještaja Svjetske banke ili Microsoftova oglasa. Za Moskvu je globalizacija neka vrsta "korporativne pljačke" - izrazito nasilne postsovjetske verzije preuzimanja poduzeća: nakon kupnje manjinskoga udjela potpuni se nadzor stječe bilo kojim sredstvom, od lažnih uhićenja i mafijaških prijetnji do otmica, ucjena i dezinformiranja.

Kad je poznato rusko iskustvo kapitalizma i činjenica da i pripadnici elite katkad svoju zemlju opisuju kao "manjinskoga dioničara u globalizaciji", čini se da je Rusija najveći svjetski "korporativni pljačkaš".

Nelinearnim ratom geopolitički pljačkaš može svoju razmjernu slabost pretvoriti u prednost. Zato se, ma koliko Zapad govorio o ruskoj izolaciji, ekonomije u jačanju poput brazilske, indijske ili kineske ne natječu u kritiziranju aneksije Krima. Naprotiv, Rusija je i Kini i Indiji zahvalila na razumijevanju u tom slučaju.

Bez obzira na to što kaže američki predsjednik Barack Obama, možda je danas ipak riječ o sukobu ideja, ali ne ideje kapitalizma i komunizma, ili progresivaca s konzervativcima, nego lijepe i nestvarne ideje "globalnoga sela" s idejom "nelinearnog rata".

Naivno je pretpostaviti da bi Zapad za ovu bitku mogao iskoristiti formulu koja se u Hladnome ratu pokazala kao pobjednička. U bici kapitalizma protiv komunizma slobodno tržište, pop kultura i demokracija pokazali su se jačima od politbiroa, planske ekonomije i socrealizma.

Ali nova Rusija i nova Kina prihvatile su zapadnu kulturu, njihovi imućni voze BMW, snalaze se na svjetskim burzama i slušaju zapadnu glazbu, ali bliska im je i protuzapadna retorika i naslađivanje američkim neuspjesima.

Kad je prije nekoliko dana osvanuo na popisu Putinu bliskih ljudi na koje se odnose zapadne sankcije, Surkov se narugao mogućnosti da ostane bez američke vize. "Mene u SAD-u zanimaju samo Tupac Shakur, Allen Ginsberg i Jackson Pollock. Za uživanje u njihovu radu vizu ne trebam, ja ne gubim ništa".

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije