Foto: Arhiva

ONI KOJIMA je pomoć najpotrebnija, dobit će najmanje, tvrdi Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, u otvorenom pismu povodom najava o rastu plaća zbog promjena poreza na dohodak.

Iako javnost još ne raspolaže s konkretnim informacijama o tome kako će se porezni sustav točno mijenjati, već su počele računice kome će i za koliko porasti plaća. U računanje su se bacili i sindikati, iako se i dalje, kako kaže Sever, radi o "jednadžbi s previše nepoznanica".

"Zna li se bi li novi osobni odbitak iznosio 2.400,00 ili 2.600,00 kuna? I što znači pomicanje granice za poreznu stopu od 40% na 13.200 ili možda 13.600,00 kuna? Je li to neki umnožak izveden na osnovi osobnog odbitka ili iz nekog razloga tek nominalni iznos? I zašto baš taj iznos? Je li netko potvrdio gdje prestaje porezni razred za 12%  i počinje onaj za 25% poreza? Računali smo na osnovi najčešće spominjanih i „licitiranih podataka tko će znati zašto?“ i došli, više manje, do istih podataka s kojima se u javnosti barata. Oni govore kako bi radnicima s minimalnom plaćom (3.017,61 kn), samcima i bez drugih olakšica, ovisno o prirezu, neto plaća porasla između 28,00 i 30,00 kuna. Radnicima s bruto plaćom do 6.000,00 kuna plaća bi rasla za malo više od 50,00 kuna, a radnicima s prosječnom plaćom (7.927,00 kn) pa sve do onih s 13.000,00 kuna, plaća bi porasla za malo više od 170,00 kuna. Pravi raj za potrošnju? Radnici sa bruto plaćom od 16.000,00 kuna dobit će gotovo 500,00 kuna, a oni sa 20.000,00 i više tisuća kuna blizu 1.000,00 i ili nešto malo više od 1.000,00 kuna", stoji u Severovom otvorenom pismu.

"Dakle, radniku na minimalcu porast će neto plaća za otprilike 1%, radniku s prosječnom plaćom otprilike 2%, a onome s 20.000,00 kn otprilike 5%. Radnici sa uzdržavanim članovima obitelji i nekim drugim olakšicama to povećanje neće ni osjetiti. Nismo pobornici uravnilovke, ali i ovako, uz površnu računicu, vidi se nepravda. Oni s najmanjim plaćama neće dobiti samo nominalno najmanje nego i u postocima. Toliko onda o osjetljivosti i brizi za one koji su najviše u potrebi", poručuju predsjednik NHS-a.

Grčić: Manje novca od poreza na dohodak kompenzirat ćemo iz EU fondova

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio je danas da će se manji prihodi lokalne i regionalne samouprave nakon najavljenih izmjena Zakona o porezu na dohodak nadoknaditi iz EU fondova.

"Mi potenciramo projekte za financiranje iz EU fondova upravo da onaj novac koji je do sada išao od poreznih obveznika supstituiramo nečim što nam netko poklanja u bespovrat, a to je u ovom slučaju kroz EU fondove", rekao je Grčić novinarima, nakon sastanka sa splitskim gradonačelnikom Ivom Baldasarom te dodao da će se tako kompenzirati manji prihodi gradova i općina od poreza na dohodak.

Vladinu najavu manjeg poreza na dohodak pozdravlja i splitski gradonačelnik. Naveo je da će ta mjera Split godišnje koštati između 50 i 60 milijuna kuna, ali da se, unatoč tomu, za sada neće povećavati prirez. "Pozdravljam ovaj potez Vlade, kojeg je možda trebalo donijeti i prije, jer to je pokušaj da se izađe iz recesije", rekao je.

Grčić je istaknuo kako je ključno da je Vlada došla do ideje "da se u trenutku kada se pojavljuju pokazatelji ozbiljnog preokreta u gospodarstvu dade dodatni zamah kroz povećanje plaća, tj. povećanje potrošnje koja je do sada bila jedna od kritičnih komponenti BDP-a".

Priznaje da je moguće da planirane izmjene poreza na dohodak neće rezultirati većim plaćama, nego da će to dio poduzetnika iskoristiti za povećanje konkurentnosti.

No nada se da će većina zaposlenih dobiti veću plaću. Povećanje plaća očekuje posebno u tzv. srednjem sloju.

Na pitanje koliko će se povećati plaće članova Vlade, odgovorio je, "što se tiče Vlade, mislim da će eventualni rast plaća koji bi išao iz ove porezne promjene u najvećem dijelu biti kompenziran za dužnosnosnike".

Potvrdio je da se u Vladi razmišlja o prodaji državljanstva stranim investitorima, ali uz napomenu da "neke ideje o kojima se priča u Vladi nekako izađu spontano u javnost". "Mogu vam reći da se zaista raspravljalo i o takvim idejama, koje su poznate i iz drugih zemalja", rekao Grčić. Tumači da i sada postoji zakonska osnova da se državljanstvo dodijeli osobama "određenim specifičnim osobama", a da kriterij u tome može biti doprinos državi i gospodarstvu, kroz investicijsku aktivnost.

Odbacio je primjedbe da Vlada bježi od odgovornosti za probleme u kojima se našla splitska Spaladium Arena. "Spaladium Arena je toliko kompleksan pravni posao da će se morati zatražiti dodatne pravne ekspertize", kazao je Grčić. Naglasio je da su DORH i Ministarstvo pravosuđa vrlo ozbiljno istražile projekt Spaladium Arene te dodao da se "priča o Spaladium Areni nastavlja".