54.80.124.245 US
 

Šimonović: Nakon Istanbula prigoda za poziv Hrvatskoj u NATO

Piše:
četvrtak, 13.11.2003. 23:57
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

HRVATSKA bi na sljedećem summitu NATO-a u Istanbulu iduće godine mogla dobiti najavu poziva za članstvo u NATO-u, a potom na sljedećem summitu biti pozvana u punopravno članstvo Sjevernoatlantskog saveza, rekao je u četvrtak u Washingtonu zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović.

Šimonović zajedno s predstavnicima Albanije i Makedonije boravi u Washingtonu gdje s američkim dužnosnicima razmatra dokle su stigle Hrvatska, Albanija i Makedonija u pripremama za članstvo u NATO-u.

Govoreći hrvatskim novinarima Šimonović je ocijenio kako bi bilo prerano očekivati da Hrvatska na summitu NATO-a u Istanbulu iduće godine dobije poziv za članstvo, ali da bi tada mogla očekivati obećanje poziva ukoliko ispuni sve kriterije.

"Ako sve ide redovno onda bi Istanbul bio prilika za najavu takvog poziva, a prvi sljedeći summit bi onda bio prigoda da se Hrvatsku pozove u punopravno članstvo", rekao je on.

Sljedeći summit NATO-a bi mogao biti 2006.

Šimonović, te vršitelj dužnosti albanskog ministra vanjskih poslova Luan Hajdaraga i makedonska ministrica vanjskih poslova Ilinka Mitreva su u četvrtak o pripremama tri zemlje za NATO razgovorali s kongresnikom Douglasom Bereuterom, predsjednikom Pododbora za Europu Odbora za vanjske odnose Zastupničkog doma Kongresa. U institutu Woodrow Wilson govorili su o partnerstvu SAD-a i tri zemlje na njihovom putu u NATO.

Najvažnijim rezultatom razgovora s Bereuterom, također i predsjednikom Parlamentarne skupštine NATO-a, Šimonović je ocijenio njegovu poruku, "da ni u Parlamentarnoj skupštini NATO-a ni u američkom Kongresu ne postoje džepovi otpora daljnjem širenju NATO-a koje bi moglo obuhvatiti i Hrvatsku".

Šimonović, Mitreva i Hajdaraga će u petak u State Departmentu sudjelovati na prvom ministarskom sastanku Partnerskog vijeća Američko-jadranske povelje kojem je domaćin zamjenik američkog državnog tajnika Richard Armitage. Očekuje se inventura obavljenih priprema tri zemlje za članstvo u NATO-u.

Na pitanje da li Washington vrši pritisak na Hrvatsku da uhiti haškog optuženika generala Antu Gotovinu i uvjetuje li time i suradnjom s Haškim sudom ulazak Hrvatske u NATO, Šimonović je odgovorio negativno.

"Mi ovdje nismo podvrgnuti pritiscima nego upravo obrnuto, mi smo došli pritiskati glede našeg što bržeg uključenja u euroatlanstke integracije," rekao je on.

Šimonović će se na vlastiti zahtjev u Washingtonu ipak sastati i s američkim veleposlanikom za ratne zločine Pierreom-Richardom Prosperom.

On je kazao kako bi ga iznenadilo "kada bi s gospodinom Prosperom razgovarali samo o ekonomskom razvoju, a ne o suradnji s Tribunalom za bivšu Jugoslaviju".

Šimonović je napetosti između Europske unije i Sjedinjenih Država posebice oko Iraka i Međunarodnog kaznenog suda (ICC) ocijenio velikim problemom za Hrvatsku i države koje su u sličnoj poziciji.

"Mi zaista posvećujemo veliki značaj ulozi Sjedinjenih Država, a ujedno Europsku uniju doživljavamo kao svoju budućnost," rekao je on. "Zaista je pogrešno i loše, i za Sjedinjene Države i za Europsku uniju, a i za Hrvatsku i druge države, da države koje dijele temeljni sustav vrijednosti ne mogu prevladati neke probleme i naći za njih zajedničko rješenje".

"Hrvatskoj i cijelom nizu država to je vrlo teško i stavlja ih u vrlo neugodnu poziciju,", rekao je Šimonović.

Govoreći u institutu Woodrov Wilson, Šimonović je kazao kako vjeruje da Hrvatska može sustići Rumunjsku i Bugarsku koje bi trebale ući u EU 2007.

Na razgovorima u Kongresu Šimonović je u kontekstu predstojećih izbora u Hrvatskoj poručio sugovornicima da je Hrvatska otišla tako daleko u demokratskoj i ekonomskoj tranziciji da više nema povratka na staro. Glede vanjskopolitičkih prioriteta, uključenja u EU i NATO, on je rekao kako ih u Hrvatskoj dijele sve relevantne političke stranke i velika većina stanovništva.

"Mislim stoga da izbori tu ne mogu ništa promijeniti", rekao je on.

Glede bilateralnih odnosa SAD-a i Hrvatske i otvorenih pitanja odnosa prema Iraku i ICC-u Šimonović je kazao kako u ovoj fazi nije bilo riječi o spornim temama.

"Nismo ulazili u sporne teme nego smo pokušali ilustrirati značaj koji ima daljnje širenje Europske unije i NATO-a za stabilnost regije", kazao je on.

On je rekao da je "problem" u odnosima sa Sjedinjenim Državama što one u ovom trenutku ima prioritetnija pitanja, poput Iraka, Afganistana i Al Qaede te vlastitih predsjedničkih izbora, nego što su to odnosi s Hrvatskom.

"Upravo stoga je ovo bila prilika da se tri države... svaka na svoj način i uzajamno se podupirući ponovno nametnu Sjedinjenim Državama i da uspostavimo dijalog oko našeg prijama u NATO," rekao je Šimonović.

Glede sporazuma o neizručenju Amerikanaca ICC-u, koji SAD traži od Hrvatske, i mogućeg slanja hrvatskih vojnika u Irak, Šimonović je rekao da o tome nije posebno razgovarano niti očekuje te razgovore.

"Sasvim sigurno zadnji dani prije izbora nisu jako povoljni za velika obećanja kojima se onda veže budući sastav vlade", dodao je zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije