PRAVNI zastupnik Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), veleposlanik Ivan Šimonović pozdravio je odluku ICJ-a kojom je odbačen prigovor nenadležnosti SR Jugoslavije po tužbi BiH za genocid, ocjenjujući kako sličnu odluku treba očekivati i u hrvatskom slučaju.

´Odluka u bosanskom slučaju u velikoj mjeri čini vjerojatnim da će sud donijeti sličnu odluku i u slučaju Hrvatske´, rekao je Šimonović, napominjući kako slučajevi RH i BiH u pitanju nadležnosti ´nisu sasvim isti´.

U slučaju BiH, koji se od podnošenja tužbe 1993. vrti oko proceduralnih pitanja, nakon ove odluke preostaje samo glavna rasprava i izricanje presude, rekao je Šimonović u telefonskoj izjavi za Hinu.

´Bosanski slučaj sada ide dalje, očekuje se zakazivanje glavne rasprave, ali ne više o procesualnim pitanjima nego o meritumu´, rekao je Šimonović, dodajući da se rasprava očekuje do kraja 2003.

ICJ je u ponedjeljak ´odbacio kao nedopustiv zahtjev SRJ za preispitivanjem njegove odluke iz 1996´., kojom se proglasio nadležanim suditi po tužbi BiH protiv SRJ za genocid. SRJ je svoj prigovor temeljila na činjenici da u vrijeme rata 1992-95. u BiH nije bila članica UN-a a ICJ ima jurisdikciju samo nad članicama UN, no Sud je utvrdio nadležnost po Članku 9. Konvencije o genocidu.

Ivan Šimonović je dosadašnji stalni predstavnik RH pri UN-u u New Yorku koji preuzima dužnost zamjenika ministra vanjskih poslova.

SRJ je postavila prigovor nenedležnosti i u hrvatskom slučaju, a Sud je, po riječima Šimonovića, Hrvatskoj dao rok do kraja travnja 2003. za očitovanje na taj prigovor.

´Nakon toga slijedi zakazivanje usmene rasprave o prigovoru nenadležnosti i donošenje odluke´, rekao je Šimonović.

Usmena rasprava o prigovoru SRJ za tužbu BiH održana je od 4-7. studenoga 2002. a odluka je objavljena tri mjeseca kasnije.

´U hrvatskom slučaju slijedi još dodatni rok za očitovanje SRJ o našoj tužbi i nakon toga je pitanje da li će SRJ podizati protiv Hrvatske protutužbu ili ne i kako će to biti rješavano´, dodao je Šimonović.

Izrazio je očekivanje u ´razmjerno skoro rješavanje bosanskog slučaja´ kao i da će ´hrvatski slučaj još dosta dugo trajati ali ne tako dugo´ kao slučaj BiH.

´Bosanski slučaj je po mnogočemu raskrčio neke pravne dvojbe pa će onda i hrvatski slučaj brže prolaziti´, ocijenio je Šimonović.

Na traženje da komentira licitiranje o visini ratne štete, koje se posljednjih dana pojavilo u nekim izjavama najviših dužnosnika u RH i SRJ, nasuprot činjenici da se u analima ICJ nalazi samo jedna presuda s nalogom za isplatu štete (1949. Albaniji je naložena isplata 844.000 funti Velikoj Britaniji zbog zaostalih mina u njezinim teritorijalnim vodama i šteta na britanskim brodovima.), Šimonović je naglasio da se naknada može odnositi samo na štetu od genocida.

´Što se tiče naknade vezane uz našu i bosansku tužbu ona se može odnositi isključivo na štetu pretrpljenu u vezi genocida a to je samo jedan mali dio ukupne ratne štete´, rekao je Šimonović.

´Mi ne vodimo postupak pred ICJ-em za ukupnu ratnu štetu´, naglasio je Šimonović, objašnjavajući kako se samo kada je u pitanju genocid druga država, ako je stranka Konvencije o genocidu, mora upustiti u spor pred ICJ-em, dok se u slučaju tužbe za naknadu ratne štete nije pravno obvezna odazvati.