HRVATSKI jezik najvažniji je spomenik cjelokupne hrvatske kulturne baštine, mi drugoga jezika nemamo, izgubimo li ga, izgubili smo sebe, izjavio je tajnik Razreda za filološke znanosti akademik Petar Šimunović nakon što je danas na Predsjedništvu HAZU-a prihvaćena Izjava o položaju hrvatskoga jezika.

Povoda očitovanju o položaju hrvatskoga jezika, kako je dodao, ima nekoliko.

Ondašnja vlada objavila je u "Narodnim novinama" 22. listopada 2003. kako je strategija jezične kulture u Hrvatskoj rad na "podizanju jezičnoga standarda", unatoč tomu što su Hrvati, neovisno o bilo kojem drugom jeziku, standardizirali svoj jezik već poldrug stoljeća, podsjetio je Šimunović. Dodao je kako se pojavljuju u BiH glasovi o nazivu jezika za Hrvate u obliku varijante srpsko-hrvatskog jezika. Čak se spominju i strani stručnjaci koji navodno mogu takav status toga jezika i dokazati, naveo je.

Plaše nas kako će biti preskupo jednoć u EU prevoditi na sve jezike bivše države: zakone, isprave i spise, umjesto na varijante srpsko-hrvatskog jezika, koji je po njima genetski srodan i opće razumljiv, rekao je.

Podsjeća kako se na mnogim sveučilišnim katedrama velikih i moćnih naroda u Europi taj "jedan jedinstveni jezik" još zove srpsko-hrvatskim. Osim toga, na mnogim proizvodima iz EU, kako primjećuje, nalaze se prijevodi o sastavu i upotrebi proizvoda na nekoliko jezika: slovenskom, makedonskom, slovačkom i na "yu-jeziku".

"Hrvatska Vlada osim deklarativnih izjava nije učinila mnogo na afirmaciji hrvatskog jezika i njegove samobitnosti", izjavio je Šimunović, ustvrdivši kako prevlast engleskog jezika u našim školama zatvara pristup mnogim velikim kulturama, kojih su se jezici izučavali - francuskoj, njemačkoj, ruskoj itd.

O tim problemima raspravljalo se na Razredu za filozofske znanosti te je Predsjedništvu HAZU-a poslano očitovanje o položaju hrvatskog jezika, koje je danas jednoglasno prihvaćeno, rekao je akademik Šimunović.