54.224.19.6 US
 

Sindikat znanosti traži povećanje proračunskih sredstava za visoko obrazovanje i znanost

Piše:
srijeda, 18.2.2004. 14:15
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

SINDIKAT znanosti očekuje od nove vlasti da će nastaviti trend pojačanog ulaganja u obrazovanje i znanost, po kojemu u trogodišnjem razdoblju Hrvatska treba dosegnuti razinu izdvajanja iz BDPa kao u zemljama EU, priopćio je danas taj sindikat u povodu izrade državnog proračuna za 2004. godinu.

"Zahtjevi ministra znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca da se sredstva sa sadašnjih 7,9 milijardi kuna povećaju na 9 milijardi kuna zaslužuju punu potporu jer su na tragu ostvarenja toga cilja, međutim, povratni odgovor Ministarstva financija od 8,2 milijarde kuna nikako tome ne doprinose".

Sindikat znanosti traži od ministra Primorca da ustraje u zahtjevima, jer visokom obrazovanju u ovoj godini treba pojačano financiranje radi provedbe reforme.

Što se tiče prijedloga sredstava zasebno za znanost, ona ne dostižu potrebno povećanje od 17 posto godišnje.

Države EU-a iz proračuna izdvajaju 1,85 posto za visoko obrazovanje i znanost, dok Hrvatska izdvaja 1,44 posto BDP-a. Hrvatska ukupno zaostaje za 28,5 posto, što znači da je za dostizanje EU potrebno 17 posto nominalnog porasta godišnje (računajući rast BDP-a i stopu inflacije).

Za visoko obrazovanje države EU u prosjeku izdvajaju 1,15 posto, a Hrvatska 0,88 posto, što znači da zaostaje za 31 posto, odnosno da bi visoko obrazovanje moralo rasti po stopi od 17,6 posto godišnje.

Za znanost države EU u prosjeku izdvajaju 1,85 posto, od toga samo 0,64 iz proračuna, a Hrvatska izdvaja iz proračuna 0,56 posto, što znači da zaostaje za 14 posto. Kada se uračunaju rast BDP-a i inflacija, rast financiranja iz državnih sredstava za istraživanje morao bi iznositi minimalno 12,5 posto godišnje.

Što se ostalog obrazovanja tiče, EU izdvaja iz javnih izvora (proračun i lokalna zajednica) 4,15 posto, a Hrvatska 3,26 posto. Zaostajanje iznosi 27 posto, što podrazumijeva godišnji porast od 16 do 17 posto.

Zaostajanje Hrvatske za zemljama EU nije tako problematično da se s adekvatnom političkom voljom u tri godine ne bi moglo ukloniti. No, ako se propusti jedna godina, zaostajanje će biti daleko teže ukloniti u vremenu kada će to biti nužno, upozorava sindikat.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije