Skup o kulturno-povijesnim korijenima Gospićko-senjske biskupije
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U NASTAVKU znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom "Prošlost obvezuje kulturnopovijesni korijeni Gospićkosenjske biskupije", koji se održava u Rijeci, predavanja su, uz ine, održali mr. Joze Škofjanec iz Slovenskog arhiva, dr. Irvin Lukežić s Filozofskog fakulteta u Rijeci i dr. Franjo Emanuel Hoško s Teologije u Rijeci.
Danas, završnog dana skupa posvećena 65 godina života biskupa Mile Bogovića i njegovih povijesnih istraživanja područja Gospićko-senjske biskupije, mr. Joze Škofjanec je, govoreći o iseljavanjima Hrvata iz Like u Sloveniju za vrijeme osmanlijskih osvajanja, naveo da su se Hrvati iseljavali prema zapadu, odnosno Sloveniji, sjevernoj Istri, sve do Furlanije.
Taj je smjer iseljavanja hrvatskog pučanstva pred Osmanlijama najmanje istražen, istaknuo je, podsjetivši kako je najveći val iseljavanja s tih područja bio u trećem i četvrtom desetljeću 16. stoljeća.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zajedno s hrvatskim pučanstvom iz Like su se prema Sloveniji iseljavali katolički svećenici i fratri. Zato je 30-ih i 40-ih godina 16. stoljeća većina samostana s ličkog područja napuštena, a istodobno su utemeljivani novi u zapadnoj Hrvatskoj i dijelu Slovenije.
Dr. Irvin Lukežić je izlagao o propovijedima Šime Starčevića, a dr. Franjo Emanuel Hoško o djelima Frana Vrinjanina, "Propovijedima" i "Katekizmu".
Skup na kojem je sudjelovalo 16 znanstvenika i povjesničara priredila je Katedra crkvene povijesti Teologije u Rijeci.
Danas, završnog dana skupa posvećena 65 godina života biskupa Mile Bogovića i njegovih povijesnih istraživanja područja Gospićko-senjske biskupije, mr. Joze Škofjanec je, govoreći o iseljavanjima Hrvata iz Like u Sloveniju za vrijeme osmanlijskih osvajanja, naveo da su se Hrvati iseljavali prema zapadu, odnosno Sloveniji, sjevernoj Istri, sve do Furlanije.
Taj je smjer iseljavanja hrvatskog pučanstva pred Osmanlijama najmanje istražen, istaknuo je, podsjetivši kako je najveći val iseljavanja s tih područja bio u trećem i četvrtom desetljeću 16. stoljeća.
Dr. Irvin Lukežić je izlagao o propovijedima Šime Starčevića, a dr. Franjo Emanuel Hoško o djelima Frana Vrinjanina, "Propovijedima" i "Katekizmu".
Skup na kojem je sudjelovalo 16 znanstvenika i povjesničara priredila je Katedra crkvene povijesti Teologije u Rijeci.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati