Skup u povodu 100. obljetnice rođenja akademika Karšulina
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U povodu 100. obljetnice rođenja akademika Miroslava Karšulina danas je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) održan skup o znanstvenom radu i djelovanju tog istaknutog hrvatskog kemičara.
Negdašnji studenti, a današnji profesori i akademici prisjetili su se prinosa koje je njihov profesor dao hrvatskoj znanosti.
Osvrnuvši se na djelovanje akademika Karšulina u JAZU-u, današnjem HAZU-u, Olga Šarc-Lahodny naglasila je kako je on potaknuo osnivanje dvaju znanstvenih instituta: zagrebačkog Instituta za kemiju i tehnologiju silikata i dubrovačkog Instituta za istraživanje korozije i desalinacije, koji radi i danas. Uz to je osnovao brojna znanstvena društva, poput Društva za zaštitu materijala i Međunarodno društvo za istraživanje boksita, aluminijevih hidroksida i aluminija (ICSOBA), koje danas djeluje u 30 zemalja s razvijenom aluminijskom industrijom. Akademik Karšulin osnivač je i Metalurškog fakulteta u Sisku, zagrebačkoga Biološko-prehrambenog fakulteta i brojnih studija, prisjetila se Šarc-Lahodny.
Miroslav Karšulin, među svojim studentima poznatiji pod nadimkom Fritz, rođen je 1904. u Przemyslu u Poljskoj, a umro 1984. u Zagrebu, rekao je akademik i negdašnji student tog uglednog kemičara Nenad Trinajstić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Studirao je u Beču i Zagrebu, a diplomirao i doktorirao na zagrebačkom Tehnološkom fakultetu, na kojem je predavao fizikalnu kemiju. U žarištu njegova zanimanja bila je fotokemija, eloktrokemija, korozija i zaštitni materijali te silikati. Velike znanstvene zasluge ima u proučavanju boksita.
(Hina) xkt ymc
Negdašnji studenti, a današnji profesori i akademici prisjetili su se prinosa koje je njihov profesor dao hrvatskoj znanosti.
Osvrnuvši se na djelovanje akademika Karšulina u JAZU-u, današnjem HAZU-u, Olga Šarc-Lahodny naglasila je kako je on potaknuo osnivanje dvaju znanstvenih instituta: zagrebačkog Instituta za kemiju i tehnologiju silikata i dubrovačkog Instituta za istraživanje korozije i desalinacije, koji radi i danas. Uz to je osnovao brojna znanstvena društva, poput Društva za zaštitu materijala i Međunarodno društvo za istraživanje boksita, aluminijevih hidroksida i aluminija (ICSOBA), koje danas djeluje u 30 zemalja s razvijenom aluminijskom industrijom. Akademik Karšulin osnivač je i Metalurškog fakulteta u Sisku, zagrebačkoga Biološko-prehrambenog fakulteta i brojnih studija, prisjetila se Šarc-Lahodny.
Miroslav Karšulin, među svojim studentima poznatiji pod nadimkom Fritz, rođen je 1904. u Przemyslu u Poljskoj, a umro 1984. u Zagrebu, rekao je akademik i negdašnji student tog uglednog kemičara Nenad Trinajstić.
Studirao je u Beču i Zagrebu, a diplomirao i doktorirao na zagrebačkom Tehnološkom fakultetu, na kojem je predavao fizikalnu kemiju. U žarištu njegova zanimanja bila je fotokemija, eloktrokemija, korozija i zaštitni materijali te silikati. Velike znanstvene zasluge ima u proučavanju boksita.
(Hina) xkt ymc
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati