54.227.48.147 US
 

Skup u povodu 70. godišnjce smrti Safveta bega Bašagića

Piše:
srijeda, 1.12.2004. 15:29
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

UDRUGA "Safvet beg Bašagić" danas je u povodu 70. godišnjice smrti toga hrvatskog književnika, političara i arabista u Matici hrvatskoj u Zagrebu održala prigodni skup.

Na skupu su o Bašagiću govorili predsjednik "Udruge" Mirsad Bakšić, predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, akademik Dubravko Jelčić, urednik knjige Bašagićevih izabranih djela u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti Ozren Prohić i znanstvenik sa zagrebačkoga Instituta "Ivo Pilar" Zlatko Hasanbegović.

Bašagićeve stihove je govorila dramska umjetnica Semka Sokolović-Bertok, a skupu je nazočila i Bašagićeva unuka Buj Bašagić.

"Navršilo se sedamdeset godina od smrti rahmetli bega Bašagića", napomenuo je Bakšić i dodao kako toga velikana zbog njegove hrvatske nacionalne svijesti prešućuju u njegovu bosanskom zavičaju. U Hrvatskoj ga pak prešućuju zbog straha da se ne bi zamjerili onima u Bosni, dodao je Bakšić.

Govoreći o toleranciji hrvatskoga društva predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić se prisjetio svojih razgovora o kulturi i povijesti islamskih Hrvata u razgovorima s književnicima Alijom Nametkom i Makom Dizdarom.

Safvet beg Bašagić je samo jedna od istaknutih hrvatskih točaka prema istoku, podsjetio je Zidić i dodao kako nam s istoka nije dolazio samo mač nego biblijsko svjetlo.

Da ništa drugo nije napisao osim pjesme "Čarobna kćeri" koja veliča hrvatski jezik Bašagić bi pronašao zaslužno mjesto u povijesti hrvatske književnosti, istaknuo je akademik Dubravko Jelčić i dodao kako je unuk Smail-age Čengića postao veliki hrvatski pjesnik.

Još je Ante Starčević demistificirao Mažuranićev ep o Smail-agi, napomenuo je Jelčić i dodao kako je on upitao, kako to da ljudi koji se sastaje noću i pripremaju ubiti jednoga čovjeka mogu postati junaci, a njihova žrtva zlotvor.

Bašagić je središnja figura kulturnog života Bosne i Hercegovine u razdoblju od austrijske okupacije sve do Prvoga svjetskog rata, dometnuo je Jelčić.

Hrvatsko-muslimansko kulturno društvo "Narodna uzdanica" iz Zagreba u prigodi ove obljetnice objavila je prvo kolo iz niza biblioteke Znameniti Hrvati islamske vjere.

U njem su objavljene knjižice o Džafer-begu Kulenoviću, Safvet-begu Bašagiću, Džemaludinu Čauševiću, Edhemu Mulabdiću, Ademagi Mešiću, Musi Ćazimu Ćatiću, Osman Nuri Hadžiću, Aliji Nametku, Hakiji Hadžiću, Enveru Čolakoviću, Nahidu Kulenoviću i Maku Dizdaru.

Safvet beg Bašagić (1870.-1934.) je bio književnik, povjesnik i političar. Sudjelovao je u polaganju temeljnoga kamena za Starčevićev dom u Zagrebu. Autor je "Kratke upute u povijest Bosne i Hercegovine od 1463. do 1850." i knjigu "Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj Carevini".
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije