54.211.182.82 US
 

SLOVENIJA: HOĆE LI SE PROSTITUCIJA SADA I LEGALIZIRATI

Piše:
nedjelja, 1.6.2003. 06:45
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova



LJUBLJANA, 1. lipnja (Hina) - Prodaja "spolnih usluga" u Sloveniji više nije zabranjena djelatnost - zakonskim izmjenama koje je usvojio parlament individualna prostitucija više ne potpada pod zakon o kršenju javnog reda i mira, ali je zakonski i dalje kažnjivo svodništvo, a osobito dovođenje u ropski odnos, odnosno prisiljavanje na prostituciju.L

Novi zakonski tretman dakle ne znači legaliziranje prostitucije iako se neki boje da bi se s vremenom to tako moglo tumačiti. Konzervativna oporba nije glasno protestirala protiv izmjena kao ranijih godina, kad je isti prijedlog liberala odbacila sa zgražanjem i uz cinični dodatak da je motiviran marksističkim traumama slovenske ljevice koja želi osloboditi "otuđeni rad" i iskorištavanje čovjeka po čovjeku, ne vodeći računa o moralnim aspektima tog društvenog problema.

U Sloveniji se po podacima policije prostitucijom bavi 1400 osoba, najvećim dijelom ženskog spola. Neslužbeni podaci govore da se u toj "sivoj zoni" nacionalne ekonomije godišnje okrene možda oko 30 milijuna eura, od čega država nema nikakve koristi jer ne naplaćuje porez. Prosječna cijena za jedan sat u najvećim centrima - Ljubljani, Mariboru i Celju je oko 70 eura, u Novoj Gorici još i veća.

Kako je izneseno u parlamentarnoj raspravi, spolne usluge na "nereguliranom tržištu" kupuje pet do osam posto spolno aktivne populacije, odnosno 38 do 57 tisuća muškaraca u starosnoj dobi od 15 do 64 godina.

Kako to izgleda u praksi? Reklamiranje je praktično javno jer su mnoge novine, osim najozbiljnijeg političkog i vjerskog tiska, prepljavljene sugestivnim oglasima s brojevima mobilnih telefona, svoje je učinilo i socijalno raslojavanje, otvorenost granica...

Da li je ukidanje kaznenih sankcija za prostitutke uvod u legalizaciju tog "zanata" kao gospodarske djelatnosti?



Dugogodišnji istraživač fenomena prostitucije Jurij Popov koji u ime Slovenije djeluje u podstolu Pakta o stabilnosti koji se bavi ilegalnim migracijama i trgovinom ljudima je skeptičan. Po njegovoj logici zakonske izmjene doduše ukidaju jedan vid društvene hipokrizije jer je poznato da prostitucija postoji, ali je malo vjerojatno da bi neka djevojka pristala da joj se u radnu knjižicu to upiše kao zanimanje.

Lani je u Sloveniji policija zabilježila 55 slučajeva kaznenih djela trgovine ljudima, uglavnom je riječ o djevojkama iz istočnoeuroposkih zemalja koje svodnici preko Slovenije "šalju" na zapad. Slovenska predstavništva u tim zemljama godišnje izdaju oko 800 viza i radnih dozvola djevojkama koje njihovi poslodavci prijavljuju kao plesačice u 70-ak lokala u većim slovenskim gradovima.

Vjeruje se da je među njima mnogo onih koje pristaju na prostituciju ili su na to prisiljene, kako bi se kasnije "prodale" u Italiju, Nizozemsku, Belgiju.

No, stereotip po kojem su prostitutke samo plesačice iz Ukrajine, Rusije ili Bugarske ne stoji, tvrde slovenski istraživači tog fenomena.

Kako tvrdi Popov, za slovenske djevojke je karakteristično da se time bave "povremeno i privremeno", shvaćajući prodaju seksa kao način rješenja egzistencijalnih problema ili dopune budžeta. Sve je više signala talijanske policije da takve zarađuju i "preko granice" odlaskom u dane vikenda, a institut za kriminologiju u Trentu otkrio je u jednom istraživanju o ilegalnim migracijama iz država izvan šengenske zone da je u Španjolskoj 2000. godine djelovala 101 prostitutka iz Slovenije.

Slovenski dužnosnici, ali i nevladine organizacije, na primjer Katjuša Kodele Kos iz organizacije "Ključ" koja sredstvima programa Phare sanira problem prostitutki i bijelog roblja iz istočnoeuropskih zemalja, ocjenjuju pretjeranima izjave da se na tom području ništa ne čini. Tako američki State Department godinama u svojim izvješćima o kršenju ljudskih prava u Sloveniji navodi ocjenu da se ilegalna trgovina ljudima, odnosno ženama, u Sloveniji tolerira na lokalnoj razini i da je riječ o opasnom problemu.

Slovenija je - tvrde u Ljubljani - u tom pogledu većinom "tranzitna" a ne "ciljna" destinacija, a već su organizirani i timovi eksperata koji se problemom bave. Među ostalim, na jesen će se u Sloveniji otvoriti i prvi centar za rehabilitaciju žrtava spolnog iskorištavanja. On će biti namijenjen prvenstveno strankinjama koje su do sada nakon utvrđivanja prekršaja ili nepotpune dozvole za boravak bile repatrirane u matične države bez prethodnog ispitivanja i kontrole slučaja.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije