174.129.148.239 US
 

Slovenija: Nova zvijezda Europe

Piše:
četvrtak, 29.4.2004. 12:45
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

UMJESTO 13 godina starih graničnih natpisa "Republika Slovenija" hrvatske putnike koji ulaze u "deželu" od subote će dočekivati nove modre table s 12 žutih zvjezdica i upozorenjem "EUROPSKA UNIJA".

Slovenci su dosanjali san za koji će Hrvatima biti potrebno barem nekoliko godina više.

Priznanje da je Slovenija "poseban slučaj", "priča o uspjehu" i "pozitivan model" za ostale istočnoeuropske kandidatkinje, a posebno za države jugoistoka, pružalo je Milanu Kučanu, Janezu Drnovšeku i drugim političarima dovoljno pregovaračke samosvijesti svih proteklih godina, kada su i domaću javnost morali uvjeravati da članstvo u Uniji ne znači "gubitak identiteta" i pristanak na novu "nadnacionalnu dominaciju" koja ih je sputavala u bivšoj Jugoslaviji.

Slovenija u Europsku uniju ulazi doista kao najpripremljenija nova članica iz bivšeg "istočnog bloka", kako u pogledu usvojenog europskog zakonodavstva, tako i s obzirom na glavne ekonomske pokazatelje.

Unatoč smanjenoj stopi rasta u posljednjih nekoliko godina, koja se kretala između dva i tri posto, te većem udjelu državnog vlasništva od onog koje ima većina ostalih novoprimljenih zemalja, Sloveniju idućih godina očekuje stabilan ekonomski razvoj, govore europske i slovenske procjene. To je u prvom redu posljedica velike orijentiranosti na zajedničko europsko tržište koje već sada predstavlja 58,2 posto domaćeg izvoza i 67,2 posto uvoza. Prema zadnjim istraživanjima samo je 14 posto slovenskih poduzeća nespremno za nova pravila igre i konkurenciju velikog europskog tržišta, što je najmanji postotak od svih 10 zemalja na koje se Unija sada proširuje. Stopa nezaposlenosti od oko 10 posto nije socijalno kritična s obzirom na raširenu "sivu" ekonomiju i socijalne dodatke, a posljedica je uglavnom neizbježnog slabljenja nekonkurentne "stare" industrije, što je proces koji se nastavlja.

S bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika od 13.849 američkih dolara, odnosno 12.273 eura u 2003., uz podatak da je u zadnjih 10 godina narastao za nevjerojatnih 80 posto te s prosječnom neto plaćom po zaposlenom od oko 650 eura, Slovenija može računati i na unutarnju stabilnost ukoliko ne bi došlo do neočekivanih političkih turbulencija. Stupnjem razvijenosti Slovenija danas doseže 70 posto razvijenosti "stare" Europske unije, obično se uspoređujući s Portugalom, Španjolskom i Grčkom. Iako visok, vanjski dug od 13,5 milijardi eura nije kritičan s obzirom na mogućnost servisiranja i solidne devizne rezerve.

Slovenija je u zadnje dvije godine uspjela smanjiti stopu inflacije koja se u prijašnjim pregovorima s EU pokazivala kao jedan od mogućih problema za ispunjavanje maastrichtskih kriterija. Prema najnovijim podacima (travanj) inflacija na godišnjoj razini iznosi 3,5 posto. Ciljna inflacija koja bi se morala po ocjeni vlade i centralne banke postići na kraju godine je 3,2 posto. To je važno zbog najave vlade da će voditi tečajnu politiku ulaska u eurozonu i preuzimanja eura "čim to bude moguće". Premijer Rop i ministar za financije Dušan Mreamom najavili su da će na jesen s tim ciljem vezati domaću valutu, slovenski tolar, na euro, odnosno vezati domaću valutu na mehanizam valutnih tečajeva kako bi preuzeli euro u roku dvije do tri godine, unatoč upozorenjima Bruxellesa svim novim članicama da u monetarnoj politici pri uvođenju eura treba pokazati oprez.

Kako će nova situacija, u kojoj su se granice Europske unije pomaknule na Dragonju, Kupu i Sutlu, utjecati na odnose Hrvatske i Slovenije? Odnosi s Hrvatskom i do sada su iz "europskog rakursa" bili jedan od rijetkih slovenskih "problema" u procesu približavanja i ulaska u EU. To je - uz opću ocjenu da su odnosi dobri - primijećeno i u zadnjem izvješću Europske komisije, a i prilikom nastupa prvog europskog povjerenika iz Slovenija Janeza Potočnika u Europskom parlamentu.

Potočnik - koji zauzima mjesto najvišeg slovenskog "birokrata" u bruxelleskoj administraciji (na koje je računao i ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel) - tom je prilikom Sloveniju prikazao zemljom koja posjeduje "mediteranski temperament, srednjeeuropsku radišnost i balkansku dušu", sugerirajući da će joj to i dalje omogućavati da nastupa kao "zemlja-uzor" prema europskom jugoistoku.

U tom smislu, uvjerenje je koje se zadnjih mjeseci probija u Ljubljani, za Sloveniju je od velike važnosti i uspostava dobrih odnosa s Hrvatskom, koje kao dobre ne bi ocjenjivali samo u Bruxellesu nego i u Ljubljani i Zagrebu, kojima bi bili zadovoljni Slovenci i Hrvati.

Bolje prometno povezivanje i granični režim koji ne bi stvarao "neeuropske" kolone u turističkim špicama nije u neskladu sa šengenskim režimom granične kontrole, isto kao što ni bilateralna pitanja koja još nisu riješena ne mogu biti prepreka da današnja Slovenija, a nakon europskog "avisa" i Hrvatska, ne postanu strateški partneri u promoviranju europske politike u nestabilnijem dijelu Balkana. Slovenija kao svojevrsna "promatračnica" europske politike, a Hrvatska neposrednijim primjerom motora i primjera u regiji. Uostalom, to su poruke koje su zadnjih dana bile izrečene s obiju strana, zadnji put prilikom susreta predsjednika Mesića i Drnovšeka u srijedu na obnovljenom graničnom prijelazu Jelšane.

(Hina) xfl ybr

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije