NAGLE izmjene u slovenskoj vladi nakon odlaska Pučke stranke (SLS) iz dosadašnje koalicije izazivaju napetosti u samoj vladi i u javnosti, a posebnu buru prouzročio je otpor ministra vanjskih poslova imenovanju nove ministrice pravosuđa te kritika novinara upućena novom šefu ureda za korupciju.

Ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel pismeno je obavijestio parlament da se protivi imenovanju dosadašnje glavne tužiteljice Zdenke Cerar za novu ministricu pravosuđa.

"Njezino postavljanje na mjesto ministrice pravosuđa bilo bi podsmjeh europskim standardima", naveo je u svojem iznenađujućem pismu Rupel. Po ocjenama političkih analitičara, šef slovenske diplomacije došao je tako u sukob s predsjednikom vlade Antonom Ropom koji je imenovanja za nove ministre predložio u suglasnosti sa strankama sadašnje koalicije.

Tako su se, tvrde isti izvori, potvrdila nagađanja o različitim stajalištima Rupela i Ropa u pogledu arbitraže o granici koja se spominjala prošlog tjedna u razgovorima ministara Žužula i Rupela.

Iz nekih javnih izjava proizlazi da stajališta o arbitraži još nisu usuglašena.

Rupel tvrdi da njegove reakcije na postavljanje Zdenke Cerar na mjesto ministrice nisu uslijedile zbog osobnih razloga, odnosno zato što je ona lani dopustila da se protiv Rupela pokrene predistražni postupak u vezi s aferom osnivanja diplomatske akademije. Vjerojatnije objašnjenje leži u približavanju Rupela desnoj oporbi koja tužiteljicu smatra odgovornom za neistražene afere u bankarstvu i financijskom sektoru.

Istodobno, sekcija novinara zaposlenih na TV Slovenija kritizirala je prijedlog da se za šefa Ureda za borbu protiv korupcije imenuje kriminalist Drago Kos. Novinari podsjećaju da je protiv Kosa bio pokrenut sudski postupak 1999. godine u vezi s kontrolom telefonskih razgovora njihovog kolege Tomaža Ranca. Iako sudski postupak još nije završen, novinari tvrde da se dokazalo kako je tada Kos ishodio dozvolu za kontrolu Rančevih telefonskih razgovora prije nego li je za to dobio sudsko dopuštenje. Ranc se tada bavio istraživanjem "Afere Holmec", odnosno ispitivanjem toga kako su u javnost doprle netočne informacije da su slovenski teritorijalci na graničnom prijelazu Holmec prema Austriji u lipnju 1991. godine strijeljali zarobljenike JNA.