54.81.178.153 US
 

Slovenski mediji o Ljubljanskoj banci

Piše:
subota, 11.1.2003. 11:46
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

SLOVENSKI premijer Anton Rop zanijekao je nagađanja kako su izjave njegova eksperta za sukcesijska pitanja Rudija Gabrovca da Slovenija nema nikakvih obveza prema štredišama Ljubljanske banke Zagreb rezultat ´ofenzivnijeg´ pristupa njegove vlade.

´Gabrovec je svoje konstatacije (u vezi hrvatskih financijskih zakona iz 1991. godine) predočio prije više mjeseci ranijoj vladi i dobio o tome pravno mišljenje koje je sada predstavio. O tome sam bio obaviješten, ali mu nisam davao uputstva´, izjavio je za subotnje ´Delo´ Rop, demantirajući tako špekulacije dijela slovenskog tiska da Gabrovčeve izjave odaju Ropov agresivniji i ofenzivniji vanjskopolitički stil u odnosu na njegova predhodnika Janeza Drnovšeka i da su u vezi sa sastankom s premijerom Račanom krajem idućeg tjedna u Zagrebu.

´Delo´ inače u komentaru dovodi u pitanje ´timing´ Gabrovčeve izjave i tvrdi da bi, ako su ´novootkriveni´ dokumenti o hrvatskom preuzimanju duga Ljubljanske banke zaista utemeljeni, s njima bilo bolje kao sa ´skrivenim adutom u rukavu´ pričekati do skorašnje rasprave o tužbama protiv Ljubljanske banke u Vijeću Europe.

Dio slovenskog novinstva u svojim analizama ističe da je pitanje Ljubljanske banke i njenih obveza u državama jugoistočne Europe svakako potrebno riješiti što prije zbog ´negativnog imidža´ koji to ima za Sloveniju i zato jer je riječ o otežavajućem faktoru u ekonomskom prodoru slovenskih poduzeća i investitora u Hrvatsku, BiH i Makedoniju.

´Zbog Ljubljanske banke naši odnosi s Hrvatskom i BiH nisu sređeni, pa gubimo velike razvojne mogućnosti u izgradnji dugoročnih gospodarskih odnosa. Hrvati i Bosanci imaju osjećaj da ih je Slovenija prevarila, a kad bismo bili u njihovoj koži, osjećali bismo se jednako´, rekao je u razgovoru koji donosi najnoviji broj tjednika ´Mladina´ Franci Gerbec. Gerbec je pravnik, a do raspada Jugoslavije radio je u jugoslavenskoj saveznoj skupštini u odboru za financije i tvrdi da zna sve o jugoslavenskom financijskom sustavu i načinu kako su nastali dugovi Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama.

´Po mojoj se procjeni u slučaju Ljubljanske banke Zagreb radi o dugu od 1,2 milijarde njemačkih maraka, odnosno pola milijarde eura. To je problem koji se tiče više stotina tisuća ljudi, a kad tome pribrojimo i obiteljske članove štediša možda ih je i milijun. To je kritična masa koja izaziva legitimno protivljenje normalizaciji financijskih, ekonomskih, ali i političkih odnosa´, izjavio je Gerbec za ´Mladinu´. Ustrajanjem pri tome da nije dužna isplatiti štediše, Slovenija zapravo samo šteti svojim vlastitim dugoročnim interesima, drži Gerbec.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije