Slovenski parlament potvrdio "europske prioritete"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SLOVENSKI parlament potvrdio je u srijedu, velikom većinom glasova, dokumente o "europskim prioritetima" države do kraja godine, nakon što je 1. svibnja Slovenija postala članicom EU-a. Za prijedlog dokumenata koje je parlamentu predstavila vlada, a uključuju i potporu daljnjem širenju EU-a na zapadni Balkan glasovalo je 49 od prisutnih 56 zastupnika, a nitko nije bio protiv.
Vlada i parlament zalažu se u dokumentima za ostvarenje "lisabonske strategije" gospodarskog razvoja EU-a, što skorije donošenje europskog ustava, za što bolju financijsku perspektivu novih članica i osiguranje sredstava kako bi se širenje EU-a nastavilo.
Slovenski premijer Anton Rop u uvodnom je izlaganju zastupnicima rekao da je stabilizacija i europska perspektiva Balkana u slovenskom nacionalnom interesu, te da nova "šengenska" granica prema Hrvatskoj ne smije kočiti suradnju nego značiti nove mogućnosti za nju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Parlament je deklaracijom podržao i što skoriji početak pregovora EU-a s Hrvatskom i Makedonijom. Više je zastupnika vladajuće koalicije naglasilo da je uključivanje Hrvatske u EU i u slovenskom interesu zbog održavanja gospodarskih odnosa, a založili su se i za dobivanje što više sredstava od EU-a za osiguranje šengenske granice, te dobivanje sjedišta Agencije za vanjske granice EU-a za Sloveniju.
Ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel rekao je u parlamentu da Slovenija nakon ulaska u EU i NATO ostvaruje vanjsku politiku "u okviru EU-a, odnosno u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike".
"Poseban prioritet bit će uređivanje nekih otvorenih pitanja s Hrvatskom. Pokušat ćemo djelovati na stabilizaciju jugoistočne Europe, Sredozemlja i u državama novog susjedstva Europske unije. Podržat ćemo europeizaciju zapadnog Balkana i da se te države što prije približe Europskoj uniji", rekao je Rupel.
Vlada i parlament zalažu se u dokumentima za ostvarenje "lisabonske strategije" gospodarskog razvoja EU-a, što skorije donošenje europskog ustava, za što bolju financijsku perspektivu novih članica i osiguranje sredstava kako bi se širenje EU-a nastavilo.
Slovenski premijer Anton Rop u uvodnom je izlaganju zastupnicima rekao da je stabilizacija i europska perspektiva Balkana u slovenskom nacionalnom interesu, te da nova "šengenska" granica prema Hrvatskoj ne smije kočiti suradnju nego značiti nove mogućnosti za nju.
Ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel rekao je u parlamentu da Slovenija nakon ulaska u EU i NATO ostvaruje vanjsku politiku "u okviru EU-a, odnosno u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike".
"Poseban prioritet bit će uređivanje nekih otvorenih pitanja s Hrvatskom. Pokušat ćemo djelovati na stabilizaciju jugoistočne Europe, Sredozemlja i u državama novog susjedstva Europske unije. Podržat ćemo europeizaciju zapadnog Balkana i da se te države što prije približe Europskoj uniji", rekao je Rupel.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati