Smog u gradu povećava rizik od raka pluća
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ONEČIŠĆENJE zraka u gradu koje uzrokuju automobili, može povećati rizik od raka pluća, zaključuje norveška studija koja je u četvrtak objavljena u specijaliziranom britanskom mjesečniku Thorax.
Od 16.209 stanovnika Osla između 40 i 49 godina koji su od 1972. do 1998. sudjelovali u istraživanju, 418 ih je oboljelo od raka pluća. U studiji se ističe da je s obzirom na njihovu dob, činjenicu puše li ili ne i društveno-gospodarski standard, rizik od raka pluća "prilično porastao" u muškaraca koji su od 1974. do 1978. udisali zrak s visokim sadržajem dušičnog oksida.
Kod porasta udjela dušičnog oksida od 10 mikrograma po prostornom metru, rizik od raka pluća povećao se za 8 posto, dok je kod istog porasta udjela sumpornog dioksida u zraku u četvrtima gdje su živjeli i radili spomenuti Norvežani, rizik bio veći za 1 posto.
Dr. Per Nafstad i autori studije zaključili su da se ta razina dušičnog i sumpornog oksida treba uzeti kao "pokazatelj onečišćenja zraka" u gradskim sredinama. "Malo je vjerojatno", kažu, da su kod takvih koncentracija ti oksidi "isključivi uzrok nastanka raka".
Automobilski je promet bio glavni izvor dušičnog oksida u Oslu, a grijanje glavni izvor sumpornog oksida. Utvrđena razina dušičnog oksida mogla bi biti pokazatelj nazočnosti čestica i drugih kancerogenih onečišćivača u zraku, pa bi studija, prema mišljenju autora, mogla dokazati da onečišćenje zbog gradskog prometa povećava rizik od raka pluća.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Veza između raka i atmosferskog onečišćenja bila je veća za bivše i za male pušače, negoli za velike", dodaju autori, ocjenjujući da dodatni rizik povezan s onečišćenjem vjerojatno manje utječe na ionako povećan rizik od raka pluća među okorjelim pušačima.
Pušenje uzrokuje puno veći rizik od raka pluća negoli onečišćenje, naglašavaju istraživači. No razlike u broju oboljelih u seoskim i gradskim sredinama u Norveškoj ne mogu se obrazložiti samo razlikama u udisanju dima cigarete.
(Hina) vrad dgk
Od 16.209 stanovnika Osla između 40 i 49 godina koji su od 1972. do 1998. sudjelovali u istraživanju, 418 ih je oboljelo od raka pluća. U studiji se ističe da je s obzirom na njihovu dob, činjenicu puše li ili ne i društveno-gospodarski standard, rizik od raka pluća "prilično porastao" u muškaraca koji su od 1974. do 1978. udisali zrak s visokim sadržajem dušičnog oksida.
Kod porasta udjela dušičnog oksida od 10 mikrograma po prostornom metru, rizik od raka pluća povećao se za 8 posto, dok je kod istog porasta udjela sumpornog dioksida u zraku u četvrtima gdje su živjeli i radili spomenuti Norvežani, rizik bio veći za 1 posto.
Dr. Per Nafstad i autori studije zaključili su da se ta razina dušičnog i sumpornog oksida treba uzeti kao "pokazatelj onečišćenja zraka" u gradskim sredinama. "Malo je vjerojatno", kažu, da su kod takvih koncentracija ti oksidi "isključivi uzrok nastanka raka".
Automobilski je promet bio glavni izvor dušičnog oksida u Oslu, a grijanje glavni izvor sumpornog oksida. Utvrđena razina dušičnog oksida mogla bi biti pokazatelj nazočnosti čestica i drugih kancerogenih onečišćivača u zraku, pa bi studija, prema mišljenju autora, mogla dokazati da onečišćenje zbog gradskog prometa povećava rizik od raka pluća.
"Veza između raka i atmosferskog onečišćenja bila je veća za bivše i za male pušače, negoli za velike", dodaju autori, ocjenjujući da dodatni rizik povezan s onečišćenjem vjerojatno manje utječe na ionako povećan rizik od raka pluća među okorjelim pušačima.
Pušenje uzrokuje puno veći rizik od raka pluća negoli onečišćenje, naglašavaju istraživači. No razlike u broju oboljelih u seoskim i gradskim sredinama u Norveškoj ne mogu se obrazložiti samo razlikama u udisanju dima cigarete.
(Hina) vrad dgk
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati