SNIJEŽNI TOPOVI NA ŠTETU PRIRODE
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prekomjerna uporaba sniježnih topova može štetiti prirodi, upozorava austrijsko Društvo za zaštitu okoliša Naturschutzbund.
Broj snježnih topova iz godine u godinu sve je veći. U Europi ih danas ima oko 550, a samo u Austriji ih je više od 300.
Za pokrivanje ogoljelih padina umjetnim snijegom potrebno je mnogo vode i energije. Da bi se, primjerice, proizveo snježni pokrivač debljine 30 centimetara potrebno je oko milijun litara vode po jednom hektaru staze. Ona se crpi iz okolnih izvora ili iz posebno načinjenih akumulacija, pa i iz onih iz kojih se opskrbljujemo pitkom vodom.
Slično je i s energijom. Sniježni topovi troše više od 500.000 kilovat sati po sezoni, dok je, recimo, za jedno četveročlano domaćinstvo potrebno od 3.000 do 7.000 kilovat sati godišnje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Povećano kopnjenje snijega u proljeće povećava i opasnost od erozije tla. S područja pokrivenih umjetnim snijegom kopni dodatnih 120 do 200 litara vode po četvornom metru.
Ta voda, često bogata mineralima i hranjivim tvarima, djeluje i na faunu. Neke vrste biljaka nestaju. Skraćenje razdoblja vegetacije otežava rast kasnih vrsta. Česta su posljedica truljenje i plijesan.
Društvo zbog toga i traži da se spriječi uporaba topova za proizvodnju umjetnog snijega na prirodno zaštićenim i osjetljivim područjima, a da se voda za pravljenje snijega crpi samo iz akumulacija.
Broj snježnih topova iz godine u godinu sve je veći. U Europi ih danas ima oko 550, a samo u Austriji ih je više od 300.
Za pokrivanje ogoljelih padina umjetnim snijegom potrebno je mnogo vode i energije. Da bi se, primjerice, proizveo snježni pokrivač debljine 30 centimetara potrebno je oko milijun litara vode po jednom hektaru staze. Ona se crpi iz okolnih izvora ili iz posebno načinjenih akumulacija, pa i iz onih iz kojih se opskrbljujemo pitkom vodom.
Slično je i s energijom. Sniježni topovi troše više od 500.000 kilovat sati po sezoni, dok je, recimo, za jedno četveročlano domaćinstvo potrebno od 3.000 do 7.000 kilovat sati godišnje.
Ta voda, često bogata mineralima i hranjivim tvarima, djeluje i na faunu. Neke vrste biljaka nestaju. Skraćenje razdoblja vegetacije otežava rast kasnih vrsta. Česta su posljedica truljenje i plijesan.
Društvo zbog toga i traži da se spriječi uporaba topova za proizvodnju umjetnog snijega na prirodno zaštićenim i osjetljivim područjima, a da se voda za pravljenje snijega crpi samo iz akumulacija.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati