54.224.13.210 US
 

Socijalna politika: Pregled važnijih događaja u 2003.

Piše:
subota, 20.12.2003. 09:11
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

POČETAK  2003. godine u zdravstvu je obilježio štrajk liječnika koji je trajao od 15. siječnja do 13. veljače, kada ga je Vlada prekinula uvođenjem radne obveze koja još uvijek formalno nije ukinuta.

Hrvatski liječnički sindikat tražio je povećanje plaća liječnika za 45 posto te donošenje strukovnog kolektivnog ugovora.

Zdravstvo je cijele godine potresala velika afera navodne zloporabe jajnih stanica u umjetnim oplodnjama u privatnim klinikama Asima Kurjaka, čiji se rasplet očekuje na sudu.

Još su u tijeku predistražne radnje oko smrti rodilje Dragice Ivankić, koja je preminula u siječnju tijekom poroda u Općoj bolnici Sveti Duh.

Vlada je u svibnju prihvatila projekt razvoja hrvatskih kliničkih i općih bolnica u čiju bi izgradnju i obnovu država u idućih sedam godina uložila sedam milijardi kuna.

Projektom je obuhvaćeno 40-ak bolnica, među kojima i završetak nekadašnje Sveučilišne bolnice, te dogradnja najveće hrvatske bolnice, Kliničkog bolničkog centra (KBC) Zagreb.

Radove u KBC-u Zagreb, u vrijednosti 73,2 milijuna eura, otvorio je u listopadu premijer Ivica Račan. Do 2006. godine u krugu bolnice trebali bi biti izgrađeni zgrada hitnog prijama, poliklinika i dnevna bolnica, operacijski blok, te hotel i garaža.

Nakon niza godina ponovno je pokrenuta specijalizacija za liječnike obiteljske medicine. Od ove jeseni dvogodišnju specijalizaciju proći će prvih 150 liječnika, a cilj je Ministarstva zdravstva da kroz 10 do 15 godina specijalizaciju prođe svih 2.500 liječnika primarne zaštite.

U Hrvatskom saboru usvojen je sredinom godine novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, u skladu sa zdravstvenom reformom koja je pokrenuta s ciljem decentralizacije i preustroja zdravstvenog sustava.

Doneseni su i ostali zakoni iz zdravstvenog paketa - zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima, liječnicima, stomatolozima, medicinskim sestrama, ljekarnicima te medicinsko-biokemijskoj djelatnosti.

Ove godine svijetom se proširila nova opasna bolest - akutni respiratorni sindrom ili SARS, no Hrvatska je, unatoč nekoliko sumnjivih slučajeva, ostala pošteđena.

No, kao i u svijetu, i u Hrvatskoj je proslavljena godišnjica rođenja prve "prve bebe iz epruvete". Robert Veriga napunio je 23. listopada 20 godina života, a zahvaljujući njegovu rođenju Hrvatska je 1983. godine postala sedmom zemljom u kojoj je uspješno izveden postupak umjetne oplodnje.

Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), nezaposlenost je tijekom 2003. godine znatno pala, jer je u studenome evidentirano oko 317.000 nezaposlenih, što je 14,3 posto manje nego godinu ranije.

Na prigovore sindikata i nekih udruga da se radi o administrativnom smanjenju broja nezaposlenih, HZZ je odgovorio da brisanje iz evidencije zbog neredovitog javljanja ili pooštrenih zakonskih odredbi ne utječe znatno na trend kretanja nezaposlenosti.

HZZ tvrdi da je to uzrokovano prije svega povećanom gospodarskom aktivnošću, a dijelom i Vladinim mjerama poticanja zapošljavanja.

Kroz šest Vladinih mjera od ožujka 2002. do kraja kolovoza ove godine zaposlilo se blizu 34.000 nezaposlenih, tako da je gotovo ostvaren dvogodišnji plan.

Poslodavce je najviše zanimao program za zapošljavanje pripravnika i prekvalifikaciju iskusnih radnika, preko kojega je zaposleno 23.660 ljudi, daleko više od planiranog.

Najviše je podbacila najrazvikanija mjera "S faksa na posao" za zapošljavanje fakultetski obrazovanih osoba do 27 godina starosti. Kroz nju se zaposlilo nešto manje od 3.000 mladih, što je samo 8,9 posto od ukupno zaposlenih preko Vladina paketa.

Najznačajniji događaj za umirovljenike u 2003. zbio se na parlamentarnim izborima, jer je u Hrvatski sabor po prvi puta ušla Hrvatska stranka umirovljenika sa svoja tri zastupnika.

Na izbornoj listi HSU-a bili su predstavnici svih umirovljeničkih udruga i sindikata, nezadovoljnih Vladinim odnosom prema stečenim pravima umirovljenika i nevraćanjem dugova.

HSU je sklopio postizborni sporazum s pobjedničkom strankom HDZ-om, koji im je obećao povećanje mirovina i povrat duga, a zauzvrat dobio HSU-ovu potporu za formiranje Vlade.

Tijekom 2003. mirovine su, temeljem usklađivanja, rasle ukupno 3,5 posto, a godina je za umirovljenike prošla uglavnom bez uzbuđenja.

Šok je doživjelo jedino 4.500 umirovljenika koji su mirovine zaradili u Srbiji i Crnoj Gori, jer su njihove mirovine, nakon što je isplatu preuzela ta država, višestruko smanjene.

U lipnju je Sabor prihvatio izmjene Zakona o socijalnoj skrbi s nakanom da se prava socijalno ugroženih pojedinaca, obitelji i skupina usklade s realnim mogućnostima države.

Zakon je dio reforme sustava socijalne skrbi, a glavne su mu značajke daljnja deinstitucionalizacija oblika socijalne skrbi kroz udomiteljstvo, proširenje prava na socijalne naknade, novi kriteriji za utvrđivanje prava osoba i osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži započeo je "Projekt dadilja" kojim se kroz specijalističke tečajeve nastoje osposobiti profesionalne njegovateljice djece dojenačke i mlađe predškolske dobi.

"Projekt dadilja" dio je mjera Nacionalne obiteljske politike, kako bi se pomoglo zaposlenim roditelja koji zbog nedostatnog broja vrtića i "baka servisa" ne mogu osigurati čuvanje svoje djece.

Prva skupina od 29 polaznica krenula je na tečaj, koji uključuje 164 sata teorijske i praktične naobrazbe, na Učiteljskoj akademiji krajem listopada.

Hrvatski sabor usvojio je u srpnju izmjene Zakona o radu (ZOR), kojima su skraćeni otkazni rokovi i smanjene otpremnine.

Novim ZOR-om uveden je solidarni doprinos koji će plaćati nečlanovi sindikata, ako to na referendumu prihvati većina radnika.

Pregovore o izmjenama ZOR-a obilježili su sukobi između socijalnih partnera, Vlade, sindikata i poslodavaca pa je novi zakon usvojen bez konsenzusa, iako je Vlada odustala od smanjenja otpremnina za radnike do 20 godina staža i odlučila gubitak prava starijim radnicima kompenzirati pratećim zakonima.

Tijekom pregovora središnjice su se zajednički suprotstavile predloženim izmjenama ZOR-a pa su u veljači organizirale svesindikalni sabor, a prijetile su i općim štrajkom.

No, razišli su se uoči sindikalnog referenduma o ZOR-u pa su protiv predloženih izmjena prosvjedovali odvojeno.

Uoči parlamentarnih izbora sindikalne središnjice poručile su da ne podržavaju niti jednu političku stranku već članstvo pozivaju da izađe na izbore i opredijeli se za kandidate koji će se zalagati za socijalna i radna prava.

Sindikalni čelnici su nakon izbora uputili zajedničko pismo mandataru Vlade Ivi Sanaderu tražeći razgovor o budućem socijalnom dijalogu, poreznoj politici i reformama. Odgovoreno im je da će sastanak biti održan u siječnju, nakon što nova Vlada započne s radom.

Vijeće Saveza samostalnih sindikata Hrvatske razriješilo je u listopadu Davora Jurića s dužnosti predsjednika i imenovalo Vesnu Dejanović za v.d. predsjednice.

Jurić je podnio ostavku iz zdravstvenih razloga, čime je privremeno prevladana kriza koja je prijetila raskolom u najvećoj središnjici nakon što je dio sindikata zatražio Jurićevu smjenu, optužujući ga za loše financijsko stanje i popustljivost prema Vladi.

Sindikati javnih i državnih službi ugovorili su s Vladom u listopadu povećanje osnovice za plaće od 4,3 posto. Time će osnovica za preko 200.000 zaposlenih od 1. siječnja porasti sa sadašnje 4.232 kune na 4.414 kuna.

Tijekom godine organizirano je nekoliko većih štrajkova, ali uglavnom bez uspjeha.

Sindikat hrvatskih učitelja organizirao je sredinom siječnja petodnevni štrajk u osnovnim školama tražeći deset postotni prosječni porast plaća svih zaposlenih, ali je štrajk propao nakon dva dana.

U nekoliko navrata štrajkali su radnici brodogradilišta Viktor Lenac koje je otišlo u stečaj početkom prosinca. Radnicima je obećano da će im zaostale plaće biti isplaćene do Božića.

(Hina) mt/mvr/md md

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije