NA DANAŠNJI dan 1928. u beogradskoj skupštini srpski radikal Puniša Račić izvršio je atentat na hrvatske zastupnike Stjepana i Pavla Radića, Đuru Basaričeka, Ivana Pernara i Ivana Granđu..

Hicima iz pištolja Puniša Račić na mjestu je ubio Pavla Radića i Đuru Basaričeka, a teško ranio Stjepana Radića koji je od posljedica ranjavanja umro 8. kolovoza iste 1928.

U atentatu su ranjeni Ivan Pernar i Ivan Granđa.

Atentat je izveden uz znanje i poticaj velikosrpskih krugova radikalne stranke, čiji je osnivač, dugogodišnji predsjednik i nositelj njezine velikosrpske ideje bio Nikola Pašić.

Stjepan Radić, vođa Hrvatske seljačke stranke, postao je ozbiljna smetnja kralju Aleksandru Karađorđeviću u provedbi njegovih težnji za apsolutnom vlašću, a radikalnim krugovima u ostvarivanju velikosrpskih ambicija.

I drugi zastupnici HSS-a, ubijeni u tom atentatu, Pavle Radić i Đuro Basariček bili su dugogodišnji ugledni članovi HSS-a.

Stjepan Radić rođen je 1871. u Trebarjevu Desnom pokraj Siska, a s bratom Antunom, koji je također jedan od utemeljitelja HSS-a, osniva Hrvatsku pučku seljačku stranku 1904. Kasnije je stranka preimenovana u Hrvatsku seljačku stranku i taj naziv ima i danas.

Pavle Radić, sinovac Stjepana Radića, rođen je 1880. također u Trebarjevu Desnom. Tijekom 1925. privremeno je preuzeo vodstvo stranke zbog uhićenja Stjepana Radića. Od 1925. do 1926. bio je ministar agrarne reforme.

Đuro Besariček rođen je 1884. u Zagrebu. Bio je pravnik, a član HSS-a od osnutka stranke. U Narodnu skupštinu izabran je prvi put 1920., a značajan je bio njegov rad na reformi sela i na suzbijanju kriminala.

Misa zadušnica za žrtve beogradskog atentata služit će se večeras u 19 sati u crkvi Sv. Petra u Zagrebu, priopćio je HSS.

U njihov spomen dužnosnici HSS-a položit će danas vijence na grob svojih predsjednika Stjepana Radića, Vladka Mačeka i Jurja Krnjevića u Mirogojskim arkadama.