Srbija uvodi vojnu obvezu za žene

Srbija uvodi vojnu obvezu za žene

ZA ŽENE će u Srbiji, prema novom nacrtu zakona o obrani, biti uvedena vojna obveza. Prema novom nacrtu, žene će također biti vojni obveznici, te će podlijegati obvezi služenja vojnog roka u rezervnom sastavu.

Žene neće biti regrutirane za obvezno služenje vojnog roka, no u posljeratnim se uvjetima žene od 19. do 50. godine života može pozivati na obuku radi stjecanja neophodnih znanja i obučavanja za dužnosti u ratu.

Žene koje se profesionalno odluče za vojnički poziv ostvaruju pravo na porodiljni dopust, skraćeno radno vrijeme i druga prava u vezi s njegom djeteta.

Muškarci u rezervnom sastavu imaju vojnu obvezu od završetka služenja vojnog roka pa do navršene 55. godine života, a za vrijeme ratnog stanja Vrhovni savjet može produžiti trajanje te obveze. Za muškarce ona može biti produžena do 60. godine, a za žene do 55. godine života.

Žena koja ima dijete mlađe od 10 godina, zatim trudnice, vojni obveznik čiji je bračni partner pozvan u vojsku, kao i obveznik koji nema bračnog druga neće se pozivati na vojnu vježbu.

Nacrt Zakona o obrani Srbije i Crne Gore najavljuje mogućnost otkupa vojnog roka za obveznike koji žive u inozemstvu po cijeni od 2000 eura.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Također je predloženo da vojni rok sa ili bez oružja traje 6 mjeseci.

Posebnim zakonom reugulirat će se i civilna služba.

Aleksandar Čotrić, pomoćnik ministra za dijasporu u vladi RS tvrdi kako je predviđeno da iznos otkupa utvrdi savjet ministara SiCG.

"Predstavnici naše dijaspore su predložili da se vojni rok otkupljuje za tisuću eura, dok se u Turskoj isto plaća čak 5 tisuća eura. Ministarstvo smatra da je realna cijena negdje oko dvije i pol tisuće eura." - izjavio je Čotić, a prenosi srbijanski B92.

Petar Miličević iz beogradskog ureda Europskog savjeta za prigovor savjesti smatra da bi se taj problem trebao riješiti na drugačiji način.

"Mnoge zemlje su oslobodile obveznike vojne obveze ili jednostavno napravile neki drugi odnos, te nisu uvele otkup vojnog roka. Ne vjerujemo da bi sad trebalo krenuti s podjelom na bogate i siromašne obveznike, makar oni živjeli u inozemstvu, jer je isti značaj nekome što volontira u nekoj zemlji kao i da zarađuje neku veliku količinu novca, pa sebi može omogućiti otkup vojnog roka." - tvrdi Miličević.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara