Stalno jednolično kretanje iscrpljuje živčane stanice
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ZNANSTVENICI su utvrdili zašto se nakon duljeg promatranja vodopada počinje činiti kako se okolni krajolik kreće u suprotnom smjeru.
Krivac za to su premorene živčane stanice kojima smeta ujednačenost kretanja uzbrdo i nizbrdo, piše stručni časopis "New Scientist".
Već je Aristotel prije više od 2000 godina opisao tzv. "efekt vodopada". U 19. stoljeću psiholog Sigmund Exner postavio je teoriju koja objašnjava taj efekt, a sada ju je potvrdio tim znanstvenika sa Sveučilišta New York.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Adam Kohn i Anthony Movshon majmunima su puštali pokretne slike, istovremeno bilježeći moždane valove životinja. Mozak je kretanja uzbrdo i nizbrdo zamjećivao pomoću različitih živčanih stanica. U normalnim uvjetima aktivnost oba tipa otprilike je isti - svijet se ne kreće ni gore niti dolje.
Stalni podražaji pri promatranju padanja vode naposljetku iscrpi stanice odgovorne za kretanje nizbrdo. Okrene li se promatrač ponovno nekom fiksnom objektu, ta se smanjena osjetljivost pobrine za nejednakost: aktivnost stanica za "nizbrdicu" je viša i statični se objekti pričinjavaju kao da se pokreću "uzbrdo", pojašnjavaju znanstvenici.
Krivac za to su premorene živčane stanice kojima smeta ujednačenost kretanja uzbrdo i nizbrdo, piše stručni časopis "New Scientist".
Već je Aristotel prije više od 2000 godina opisao tzv. "efekt vodopada". U 19. stoljeću psiholog Sigmund Exner postavio je teoriju koja objašnjava taj efekt, a sada ju je potvrdio tim znanstvenika sa Sveučilišta New York.
Adam Kohn i Anthony Movshon majmunima su puštali pokretne slike, istovremeno bilježeći moždane valove životinja. Mozak je kretanja uzbrdo i nizbrdo zamjećivao pomoću različitih živčanih stanica. U normalnim uvjetima aktivnost oba tipa otprilike je isti - svijet se ne kreće ni gore niti dolje.
Stalni podražaji pri promatranju padanja vode naposljetku iscrpi stanice odgovorne za kretanje nizbrdo. Okrene li se promatrač ponovno nekom fiksnom objektu, ta se smanjena osjetljivost pobrine za nejednakost: aktivnost stanica za "nizbrdicu" je viša i statični se objekti pričinjavaju kao da se pokreću "uzbrdo", pojašnjavaju znanstvenici.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati